Vojno-politički analitičar Hamza Višća danas je na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca – Krug 99 govorio koliko je Bosna i Hercegovina spremna odgovoriti na sigurnosne izazove, prije svega institucionalno te konstatovao da je naša država jedna od rijetkih zemalja koje nemaju Vijeće nacionalne ili državne sigurnosti.
“Zahvaljujući dejtonskim rješenjima imamo vrlo razuđen sigurnosni sistem. Nisam siguran koliko to može nadomjestiti Ministarstvo sigurnosti BiH imajući u vidu činjenicu da prečesto državni zvaničnici pa i oni entitetski barataju informacijama koje su veoma oprečne i zbunjujuće”, rekao je Višća.
BiH, kako navodi, nema ni sistemski odgovor ni na hibridni rat koji nije nimalo bezazlen ni u fazama kada se ne upotrebljava oružje. Kaže da je potrebno osposobiti postojeće i uspostaviti nove državne kapacitete.
“Razvijanje sposobnosti da se prepozna informacija, ukazivanje na zloupotrebu društvenih mreža, jačanje sposobnosti kvalitetnog političkog djelovanja trebalo bi staviti u fokus svih subjekata društva i ne pomišljati na paralelne sisteme otpora i borbe. Oni su u službi hibridnog rata protiv BiH”, istakao je Višća.
Navodi i to da hušačka retorika separatista ne smije imati eho u našim odgovorima, koji “moraju biti sofisticiraniji, a političari moraju biti odgovorniji, a institucije vlasti agilnije i mediji obazriviji”.
Smatra da pitanje evropskih integracija treba staviti na pravo mjesto te kaže da je prvi korak učinila međunarodna zajednica, a da su u posljednjih godinu dana SAD, EU i NATO učinili više za opstanak BiH nego u prethodnih devet godina.
Na sesiji Kruga 99, Višća je naveo da su globalni izazovi s kojima se susreće Bosna i Hercegovina: regionalni ratovi, migracije, klimatske promjene, elementarne nepogode, požari, terorizam i kibernetički napadi.
“Svaki od ovih izazova može u manjoj ili većoj mjeri utjecati na sigurnost BiH. Na migracijskoj smo stazi odnosno ruti jug-sjever-sjeverozapad. Elementarne nepogode i klimatske promjene nas ne mimoilaze. Teroriostički napadi su jednako mogući kao i u svim drugim zemljama u svijetu, a hakerski napadi se dešavaju u umanjenom obimu, a Rusija je prisutna na ovaj ili onaj način legalan i manje legalan”, kazao je Višća.
Govoreći o regionalnim izazovima kaže da se mora početi od agresije Rusije na Ukrajinu.
“Danas je rat u Ukrajini na prekretnici, a Rusija je u ozbiljnoj ofanzivi, te Ukrajina zajedno sa zapadom pred izborom”, rekao je i dodao:
“Postići mir na štetu Ukrajine ili nastaviti rat do potpunog oslobođenja vlasitite potrebe. Ni za jednu ni drugu ne postoji opća saglasnost. Zapad nije našao formulu kako da Ukrajina pobijedi, a Rusija ne izgubi. Ali su za to Finska i Švedska našle formulu veće sigurnosti, priključile su se Sjeveroatlanskom savezu. Bez veće eskalacije odnosa Rusija – Zapad povodom ruske agresije na Ukrajinu sigurnosna slika Zapadnog Balkana je rovita, ali se može držati pod kontrolom.”
U osvrtu na unutrašnje izazove istakao je da su početni uspjesi u projektima reforme odbrane, uspostavom Granične policije BiH, kao i pomaci učinjeni u oblasti sudstva, bili obećavajući i pokazali da je moguć dogovor u korist bh. građana.
“Tranzicija bh. društva i države iz dejtonske u briselsku fazu je u ozbiljnom zastoju. Politički i multietnički odnosi u BiH su opterečeni ne samo konfliktnim i sigurnosnim problemima nego su postali sigurnosni izazov. Naša politička scena je puna političara privrženih neodgovornom populističkom narativu i eskalaciji verbelnih sukoba do kritične tačke. Nivo straha od rata je veći od ozbiljnosti realnog stanja i rezultat je psihološko-propagadnih aktivnosti usmjerenih na neosposobljavanje naše zemlje za evropske integracije”, zaključio je Višća na današnjoj sesiji Kruga 99 govoreći o temi “Sigurnosni izazovi i mogući odgovori vlasti BiH”.
