Otto Skorzeny, Austrijanac rođen 1908. godine, pridružio se nacistima 1931., a između 1939 i 1945. godine., bio je potpukovnik SS-a i omiljeni Hitlerov komandos.
Skorzeny je 1943. godine., predvodio operaciju oslobađanja Musolinija koju su izveli SS-ovi komandosi. Nacistički vojni stručnjaci smatrali su to nemogućom misijom, s obzirom d je Musolini bio zatvoren u planinskom odmaralištu u čijoj blizini nije bilo terena pogodnog za ateriranje aviona. Skorzeny i njegovi komandosi su, ipak, uspjeli da pronađu maleni prostor gdje su se uspjeli uspješno spustiti. Skorzeny je odmah jednim avionom odletio u Minhen zajedno sa Musolinijem, kojem se nekoliko dana nakon toga priključila i njegova porodica.
Za ovu akciju Hitler je lično izradio orden za Otta Skorzenyja. Saveznički obavještajni krugovi smatrali su potpukovnika Otta Skorzenyja najopasnijim neprijateljem u Evropi.
Tokom savezničkog iskrcavanja u Normanidiji 1944.godine., u operaciji Dan D, Skorzeny je sa 150 njemačkih komandosa koji su perfektno govorili engleski jezik, izveo akciju napada na američki vojni konvoj. Skorzeny i njegovi komandosi bili su odjeveni u američke uniforme i koristili su američke tenkove zarobljene ranije. Ovim napadom izazvali su veliku pometnju u redovima američke vojske i nanijeli velike gubitke Amerikancima.
Krajem rata Amerikanci su zarobili Otta Skorzenyja, ali im je on 1947. godine uspio pobjeći i krio se u Španiji kojom je vladao Franko i u kojoj su se krili mnogi nacisti.
Tokom boravka u Španjolskoj Otto Skorzeny je radio kao savjetnik argentinskog predsjednika Juana Perona. Također, radio je i za egipatsku vladu, sprijateljivši se sa nekim egipatskim oficirima koji su bili uključeni u razvoj raketnog programa koji su za Gamala Abdu Nasera provodili neki nacistički naučnici.
Jedne noći, početkom 1962. godine, Otto je sa suprugom sjedio u jednom madridskom baru sa suprugom. Dok su pili svoje piće, prišao im je mladi par, predstavili su se kao njemački turisti. Rekli su da su pokradeni i da nemaju ni novca ni dokumenata. Otto ih je pozvao u svoju kuću i tada je saznao da su oni agenti Mossada koji su došli da mu ponude da radi za Izrael. Ovaj bivši nacistički komandos zahtijevao je da bude uklonjen sa Wiesenthalovog spiska za procesuiranje nacističkih ratnih zločinaca. Pošto Wiesenthal nije pristao da ukloni Skorzenyjevo ime, Mossad je bio primoran da im pošalje pismo s lažnim podacima o tome da je Skorzeny uklonjen, tako je Hitlerov omiljeni komandos postao Mossadov ubica.
Atentat na nacističkog raketnog stručnjaka
Njemački naučnik dr. Hainz Krug nestao je 11. septembra, 1962. godine. Činjenice su prilično jednostavne: Hainz Krug se iz svoje kancelarije u Minhenu nikada nije vratio kući. Ono što je minhenska policija otkrila javnosti jest da je dr. Hainz intenzivno sarađivao sa Egipćanima i da je bio jedna od nacističkih raketnih stručnjaka koji je poslije Drugog svjetskog rata radio na razvoju egipatskog raketnog programa.
Nekoliko mjeseci prije nego što je misteriozno nestao, Kurg je, kao i drugi njemački stručnjaci koji su radili za Egipat, dobio anonimno upozorenje da prestane raditi na egipatskom projektu. Tokom boravka u Egiptu neko mu je poslao paket-bombu i nekoliko ljudi je ranjeno u eksploziji.
Na dan svog nestanka, piše izraelski list Haaretz, pozivajući se na svoje izvore unutar Mossada, dr. Hainz Krug se iz svoje kancelarije uputio na tajni sastanak sa Ottom Skorzenyjem, koji je prethodno uspostavio konatakt sa njim. Krug se nadao da će ovaj nacistički junak biti njegov spasilac. Kasnije je Skorzeny likvidirao Kruga u jednoj šumi u blizini Minhena.
U ovom atentatu sa Ottom Skorzenyjem učestvovali su i trojica Mossadovih agenata, koje je predvodio Yitzhak Shamir, tada šef Mossadove jedinice za specijalne operacije, a kasnije premijer Izraela. Druga dvojica agenata su bili Zvi „Petar” Malkin, koji je učestvovao u otmici Eichmanna u Argentini, a kasnije je postao slikar i živio u New Yorku; i Josef „Joe” Raanan, viši oficir Mossada za Njemačku.
Otto Skorzeny je umro u Španiji 1975. godine., nakon borbe s rakom u 67. godini.
Pripremio: Abdullah Nasup
Izvor: www.haaretz.com
