Godišnjica mira

I nakon 31 godine od Dejtona, velikosrpska politika pokušava razbiti Bosnu i Hercegovinu

dejton_0.jpg

Na današnji dan, 21. novembra 1995. godine, u američkom gradu Daytonu parafiran je Dejtonski mirovni sporazum, kojim je postignut dogovor o okončanju rata u Bosni i Hercegovini, nakon čega je 14. decembra iste godine zvanično potpisan u Parizu.

Sporazumom je okončan skoro četverogodišnju agresiju na našu zemlju, a uspostavljen je ustavni i politički okvir Bosne i Hercegovine koji je, uz određene izmjene, na snazi i danas.

Danas, 31 godinu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, mi živimo otvoreni pokušaj provođenja secesije od strane velikosrpske politike, koju predvodi Milorad Dodik. Velikosrpski režim koristi sve mehanizme blokade države koje im je dao na raspolaganje ovaj mirovni sporazum.

Dejtonski mirovni sporazum dao je mehanizme blokade i jedan cijeli entitet jednom narodu čije su vođe od 1992. do 1995. godine razbijale Bosnu i Hercegovinu i počinili genocid nad Bošnjacima.

Bosanski Srbi okupljenih oko Milorada Dodika koristeći mehanizme veta u odlučivanju u državnim organima i koristeći mehanizme u entitetu RS, gdje su iz odlučivanja isključili sve druge građane osim bosanskih Srba pravoslavca, ponovo pokušavaju podjelu Bosne i Hercegovine kao i njihovi sunarodnjaci 1992. godine.

Dejtonska organizacija Bosne i Hercegovine, koja je nametnuta silom ranije međunarodno priznatoj Republici Bosni i Hercegovini, omogućila je bosanskim Srbima današnju blokadu Bosne i Hercegovine. Da je Dejtonski mirovni sporazum kreiran na bazi pozitivnih vrijednosti međunarodnih konvencija danas ne bismo bili u ovakvom stanju i ne bi postojala mogućnost za blokadu države.

Rezolucija Generalne skupštine UN-a o odgovornosti država za međunarodne protivpravne radnje  usvojena na 56. zasjedanju Generalne Skupštine UN 2002. godine. u članu 41. stav 2. kaže: “Nijedna država neće priznati kao zakonitu situaciju koja je nastala ozbiljnim kršenjem imperativnih normi međunarodnog prava, niti će pružati pomoć ili održavati takvo stanje.” Zločin genocida predstavlja kršenje imperativnih normi međunarodnog prava, jer predstavlja kršenje UN Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Zločin genocida u Bosni i Hercegovini je utvrđen u presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Ovi sudovi su utvrdili ko su počinioci i ko su žrtve genocida.

Nažalost, umjesto da se u skladu sa navedenim pozitivnim vrijednosti otklone posljedice progona i genocida nad Bošnjacima nakon utvrđenih historijskih činjenica, svjedoci smo da pojedini dijelovi međunarodne zajednice jačaju velikosrpsku politiku i ohrabruju separatističku politiku Milorada Dodika.

Iz godinu u godinu, situacija u Bosni i Hercegovini je sve teža i nestabilnija, a mir svve ugroženiji.

Facebook
WhatsApp
X
Email
VEZANE VIJESTI