petak, 18. novembar 2022 / 24. rebi'u-l-ahir 1444

SAFF

IFIMES I ECFR: Strah da bi ruski uticaj na izbore mogao biti koban je opravdan

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on whatsapp
WhatsApp

Sjedinjene Američke Države izdvojile 2,2 milijarde dolara u okviru dugoročnih ulagana stranog vojnog finansiranja za jačanje sigurnosti Ukrajine i 17 njenih susjeda, uključujući mnoge američke NATO saveznike, kao i druge regionalne sigurnosne partnere koji su potencijalno izloženi riziku od buduće ruske agresije, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Razotkrivanju uloge Rusije u Bosni i Hercegovini govori u prilog i najavljena posjeta člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika (SNSD) predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu krajem septembra 2022.godine, neposredno pred izbore u BiH. Dodik više ne prikriva da je u funkciji ruskih interesa, koji su prije svega povezani za prekrajanjem granica, onemogućavanjem članstva BiH u NATO-u, mogućom disolucijom BiH i unošenjem destabilizacije u region. Ruska koruptivna mreža je u dobrom dijelu nagrizla institucije EU, ali i BiH, stoji u analizi koju je ovih dana objavio IFIMES.

Involviranost Rusije u BiH potvrđuje i najnovija informacija, da je Fudbalski savez Bosne i Hercegovine donio odluku da reprezentacija BiH odigra prijateljsku fudbalsku utakmicu sa Rusijom 19.novembra u Sankt Peterburgu.
Nezaobilazna uloga kao zastupnika ruskih interesa je i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) Dragana Čovića, koji je prije nekoliko godina javno pozvao Rusiju da poveća svoju prisutnost u BiH želeći više prisutnosti Rusije u BiH.

Posljednji izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a ilustrira složenost odnosa u BiH, a posebno mogućnost izbijanja konflikata. Situacija u BiH se dodatno zaoštrila od početka ruske invazije na Ukrajinu 24.februara 2022.

IFIMES tvrdi da se borba za Bosnu i Hercegovinu odvija u gradovima i ulicama Ukrajine, jer od raspleta ukrajinske krize zavisit će rasplet situacije u Bosni i Hercegovini. Postoji realna opasnost, da će Rusija neuspjeh u Ukrajini pokušati kompenzirati izvozeći konflikt, a jedna od mogućnosti je i Zapadni Balkan odnosno Bosna i Hercegovina.
Zbog toga je važno, da se u Brčko Distriktu BiH rasporedi američki vojni kontingent na što upozoravaju vodeće sigurnosno-obavještajne i obrambene institucije, jer jedan dio rukovodstva Policije Brčko Distrikta i pojedini dijelovi političkih struktura su pod utjecajem Rusije na šta upozorava i ugledni američki magazin Foreign Affairs. Politički predstavnici Srba u Distriktu odbili su se sastati sa visokim predstavnikom Schmidtom prilikom njegove posjete Brčko Distriktu BiH.

Geopolitičke okolnosti sugeriraju, da postoji osnova za povećanu zabrinutost zbog ruskog uplitanja u Bosni i Hercegovini u nadolazećim sedmicama. Pokušava se iskoristiti postojeća situacija kako bi se stvorila nestabilnost u BiH i u osnovi doveli u pitanje legitimnost i rezultat izbora. U regionu su zabilježeni brojni i snažni cyber napadi i zato je potreban oprez i spremnost za (re)akciju. Ruski fokus na BiH neće prestati ni nakon izbora.
Rusija godinama koristi širenje dezinformacija te cyber napade za utjecaj na demokratske procese. BiH se čini posebno ranjivom na cyber napade, jer uopće nema definiranu kritičnu infrastrukturu, dakle, šta je to što treba zaštiti. Najavljeni sastanak Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina je jedan oblik podrške u dobivanju glasova. Rusija to ne radi samo uoči izbora ili u kratkom periodu prije izbora, oni to rade dugoročno. U skoro svim evropskim zemljama zabilježeni su znakovi intenzivnog ruskog utjecaja od 2014. godine do danas.

Da postoji opasnost od ruskog uticaja na izbore u BiH objavila je prije nekoliko dana i analitičarka Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) Majda Ruge u svojoj detaljnoj analizi stanja u BiH, ulogama SNSD-a i HDZ-a BiH u uništavanju državnih institucija i ruskoj podršci koju imaju u projektu disolucije BiH a koju je Stav prenio u cijelosti.
Podsjetimo, u tom članku stoji da je, unatoč formalnom priznavanju suvereniteta Bosne, Kremlj radio na tome da bosanska centralna vlada ostane nefunkcionalna, podijeljena i nesposobna za oblikovanje bilo kakve koherentne vanjske politike koja bi mogla ugroziti ruske interese. Prije svega, takva opstrukcija uključuje napore da se blokiraju bosanske težnje za pristupanjem NATO-u i da se spriječi vanjskopolitičko usklađivanje s EU po pitanju politike Rusije – bilo da se radi o aneksiji Krima, ruskoj okupaciji istočne Ukrajine ili sankcijama EU Rusiji .
Rusija svoje ciljeve u Bosni ostvaruje koristeći dvosmjerni pristup. Prvo, Moskva podržava lokalne etnonacionalističke opunomoćenike, koji koriste različite mehanizme u Daytonskom ustavu kako bi uložili veto na odluke nepovoljne za Rusiju, uključujući i one koje se odnose na članstvo u NATO-u.

Ovi opunomoćenici uključuju političke vođe Republike Srpske, koji su proveli posljednjih 15 godina potkopavajući bosanske državne institucije i pozivajući na otcjepljenje. Ključna figura u tom pogledu je Milorad Dodik, koji je bio najglasniji protivnik pristupanja Bosne i Hercegovine NATO-u i sankcija Rusiji koje predvodi EU. Dodik je upotrijebio svoj veto kako bi opetovano spriječio Predsjedništvo BiH da postigne konsenzus o rezolucijama Opće skupštine UN-a kojima se poziva Rusija da povuče svoje vojne snage s Krima i prekine okupaciju ukrajinske teritorije.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) i njen čelnik Dragan Čović također djeluju u prilog ruskih interesa, unatoč činjenici da stranka formalno podržava ulazak BiH u NATO. Za Rusiju je važno da se HDZ BiH protivi ustavnim promjenama koje su potrebne kako bi se pojednostavile procedure glasanja i omogućilo Bosni da krene naprijed prema pristupanju EU i NATO-u.

Nadalje, Čović i većina izaslanika HDZ-a BiH su u gornjem domu bh. parlamenta, uz izaslanike iz Republike Srpske, glasali protiv pridruživanja BiH sankcijama EU Rusiji.

Otkako je Dodik počeo prijetiti otcjepljenjem, njegov glavni partner u EU je mađarski premijer Viktor Orban. Orban je javno podržao Dodika u njegovoj težnji za razbijanjem Bosne posjetivši ga u Banjoj Luci odmah nakon što je Narodna skupština usvojila rezoluciju o povlačenju iz svih institucija središnje vlasti. Tamo je Orban obećao ekonomska ulaganja u Republiku Srpsku i najavio da će Mađarska blokirati potencijalne inicijative unutar EU da se Dodika sankcionira zbog podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Dodik redovito hvali Orbanov ekstremno desničarski stav o imigraciji i njegove islamofobne izjave, koristeći sličnu retoriku da opravda svoje destabilizirajuće akcije u Bosni.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on whatsapp
WhatsApp

PREPORUKA