Institut za istraživanje genocida (IGC) iz Kanade izrazio je u svom saopćenju zaprepaštenost, kako su naveli, opstrukcijama prema državi BiH, te bošnjačkim organizacijama i zajednicama u Kanadi za što odgovornim smatraju ambasadoricu BiH u toj zemlji Koviljku Špirić.
„Otvaranje Ambasade BiH u Kanadi dočekali smo s velikim očekivanjima. Sa još većim očekivanjima dočekana je ambasadorica, Koviljka Špirić. Vjerovali smo da će nova ambasadorica, za razliku od svojih predhodnika, povezati Kanadu i BiH, zaštiti bosanskohercegovačke interese i promovisati bosanskohercegovačke vrijednosti“, naveli su.
Pozvali su najodgovornije bosanskohercegovačke, posebno bošnjačke političke predstavnike da „odmah ulože svoj autoritet u smislu poboljšavanja odnosa između ambasade BiH u Kanadi i kanadskih bošnjačkih organizacija i zajednica“.
„Vrijeme je ili da novi, dolazeći ambasador mijenja odnos prema bošnjačkim oblicima organizovanja Kanade. Mi smo uvjek spremni i otvoreni na saradnju koja ide u smjeru dobrobiti države BiH i Bošnjaka“, istakli su iz IGC.
Pojašnjavaju da „ambasadorica Špirić nije predstavljala BiH, već političku opciju entiteta Republika Srpska“.
„Ambasadorica nije dočekala visoku delegaciju Parlamentarne Skupštine BiH u Otavi, nije dostavila pismo zahvale Parlamentarne skupštine BiH kanadskom parlamentu poslije usvajanja dvije rezolucije o genocidu u Srebrenici, skoro je anulirala rad Kanadsko-bosanskohercegovačke parlamentarne grupe prijateljstva koja je formirana da osigura podršku kanadskog parlamenta neophodnim političkim i ekonomskim reformama u BiH, unaprijedi saradnju Kanade i BiH, te saradnju parlamenta dvije zemlje i predstavi vrijednosti bosanskohercegovačke države i društva u kanadskom društvu i državi“, saopćeno je, uz ostalo, iz IGC.
Dodali su da najavljeni sporazum o socijalnom osiguranju između Kanade i BiH nije usvojen, kao i da nikoga od najuspješnijih kanadskih Bošnjaka nije pozvan u ambasadu za vrijeme boravka ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnatka u Kanadi.
„Nikada nije izvršila obećanje s početka svoje diplomatske karijere u Kanadi o posjeti Bošnjacima u kanadskom gradu Hamiltonu, i ono što nas posebno zabrinjava potpuno je degradirala i ponižavala bošnjačke organizacije, zajednice i pojedince u Kanadi koji su ostvarili zavidnu saradnju sa najvišim kanadskim organima. Nista nije uradila od vitalnog interesa za državu BiH. Jer ambasada je bila njen vlastiti privatni posjed. Nikada nije čestitala bilo kakav državni praznik“, navedeno je.
Podsjećaju da kanadska bošnjačka zajednica, čiji članovi su u većini preživjele žrtve genocida u BiH nosi gorke uspomene i duboke ožiljke na jedan sistem koji je proizveo osobu za ambasadora poput Koviljke Špirić.
„To je moralno i ljudski deklasirana osoba, ponosni čuvar rezultata agresije i genocida u BiH, koja je u vrijeme svetog muslimanskog blagdana, Ramazana, govorila, – “ja sam bog za one koji poste…” , koja je zabranila upotrebu riječi genocid u Srebrenici na jedinom komadu bosanskohercegovačke zemlje u Kanadi, u ambasadi BiH, koja je organizovala posjetu Željke Cvijanović u Torontu u ime jačanja institucionalnih i ekonomskih veza entiteta Republike Srpske s Kanadom“, navodi se u saopćenju, te dodaje:
„To je direktno ugrožavanja integriteta, suvereniteta i nezavisnosti BiH. Niko osim ambasadorice iz ambasade BiH u Otavi nije bio na tom sastanku. Radilo se o ilegalnoj aktivnosti Dodikovog advokata. Promovisati entitet Republika Srpska kao subjekt koji može razgovarati sa kanadskim zvaničnicima protivno je svim međunarodnim pravilima i opasno je antibosansko i antievropsko djelovanje koje ugrožava mir i stabilnost. Bolju zajedničku bosanskohercegovačku budućnost nije moguće graditi veličanjem vojske i policije entiteta Republike Srpske, jer su odgovorni za presuđeni genocid, a to su pokušavali Željka Cvijanović i Koviljka Špirić. Radi se o pokušajima paradiplomatskog djelovanja protiv vlastite države koju navodno predstavlja. I na kraju, najveći pokazatelj neprofesionalizma i nekompletnosti ambasadorice jeste činjenica da se nije odazvala ni na jedan od državnih praznika BiH“.
Napominju da shvataju da diplomatska i konzularna predstavništva djele sudbinu države BiH, te da „situacija u našoj matici nije sjajna”
“Znamo da se stoga diplomati ne mogu odazivati na sve manifestacije. Ali, isto tako znamo da postoje prioriteti bez izuzetaka, da se ravnopravno sva tri većinska naroda i njihove organizacije moraju obilaziti – zaključeno je u saopćenju.
Iz IGC ističu zašto je važno čuvanje veza između Bosne i Hercegovine i Kanade, te kakva je uloga vlasti Kanade u sjećanju na zločine i genocid u BiH.
„Priznavanje bosanskog jezika u Kanadi, upotrebe narodnog imena Bošnjak u kanadskim političkim i statističkim dokumentima, formiranja Kanadsko-bosanskohercegovačke parlamentarne grupa prijateljstva, Kanada jedna od rijetkih država u svjetu koja je sa dvije rezolucije politički priznala sudski utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici. U proceduri kanadskog parlamenta je i zakon o utvrđivanju 11. jula kao Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. U kanadskom muzeju za ljudska prava i slobode u Vinipeku se nalazi stalna postavka o genocidu u Srebrenici. U kanadskom gradu Windsoru je otkriven prvi spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u bosanskohercegovačkoj dijaspori. U nekim kanadskim školama i fakultetima se izučava genocid u Srebrenici“, navode i podsjećaju:
„Gradonačelnici Hamiltona i Windsora su proglasili 11. juli Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Kanada obilježava 31. maj, Svjetski dan bijelih traka, kanadski grad Hamilton obilježava Dan državnosti BiH i Dan nezavisnosti BiH. Ovi pokazatelji jasno govore da je Kanada svijetski lider u traganju za istinom o genocidu u Srebrenici i pravdi za žrtve tog zločina. U godini kada Kanada obilježava 150 godina od svoje nezavisnosti, u godini kada naša domovina, BiH, obilježava 25 godina od svoje nezavisnosti, u godini kada obilježavamo 25 godina od kanadskog priznanja nezavisnosti BiH, svima članovima kanadskog parlamenta je uručen Cvijet Srebrenice, simbol genocida u Srebrenici i BiH“.
