Priredio: Abduseamed Nasuf Bušatlić
29. ramazana
1. Bitka kod Gvadalete
Dvadeset i devetog ramazana, 92. h.g. (711. godine po Isau a.s.) desila se Bitka kod Gvadalete u Endelusu, između muslimanske vojske pod komandom Tarika ibn Zijada i Gotske vojske pod komandom Roderika. Bitka je trajala osam dana. Na kraju su Goti doživjeli težak poraz, njihov komandant Roderik se utopio, a većina njegove vojske je izginula. U toj bici muslimani su izgubili 3 000 vojnika. Muslimanski historičar Ibn Esir, smatra da je ova velika bitka utrla put muslimanima u osvajanju Španije, odnosno Endelusa.
30. ramazana
1. Umro imam Buharija
Tridesetog ramazana, 256. h.g., na Ahiret je preselio imam i hafiz hadisa, imam sunneta, Muhamed ibn Ismail ibn Ibrahim ibn Mugire, poznatiji kao imam Buhari, u 62 godini života.
Rođen je u mjesecu šewalu, 194. H.g. u gradu Buhari. Odrastao je u ulemanskoj porodici i od malih nogu je pokazivao želju za naukom. Bio je izrazito pronicljiv, inteligentan i lahko je memorisao Kur'an i hadis. Prenosi se da je u djetinjstvo skoro bio oslijepio, pa je njegova pobožna majka u snu vidjela Ibrahima a.s. i pitala ga: ”Da li je Allah vratio vid tvom sinu (unuku) Ja'kubu, zbog mnogo tvoga plaća ili zbog mnogo tvojih dova?” I Allah dž.š. je malom Buhariji vratio vid nakon mnoštva dova njegove brižne majke. Sa deset godina postao je hafiz Kur'ana, a onda se posvetio učenju i pisanju hadisa Muhammeda s.a.w.s. Bilo mu je dovoljno samo da čuje hadis od svog šejha i da ga zapamti, bez prethodnog zapisivanja i ponavljanja. Sav svoj naučni život posvetio je hadisu i Poslanikovom s.a.w.s. sunnetu kojeg se dosljedno držao u svom životu. Jedan od islamskih učenjaka, Nedžm ibn Fudajl, ispričao je sljedeće: ”Sanjao sam Muhammeda s.a.w.s. kako ide putem, a za njim imam Buharija. I gdje god bi Poslanik s.a.w.s. stao svojom nogom, tu bi imam Buharija stavljao svoju nogu.” Imam Buharija napisao je mnogo djela, ali jedno njegovo djelo ga je ovjekovječilo, a to je upravo zbirka hadisa ”El-džami’ el-sahih”, poznatija kao ”Sahihul-Buhari”.
2. Rodio se imam Ibn Hazm
Tridesetog ramazana, 384. h.g. (7. novembra, 994. godine po Isau a.s.) rodio se imam Muhamed ibn Ali ibn Ahmed ibn Seid, poznatiji kao ibn Hazm, jedan od najvećih islamskih učenjaka iz petog stoljeća po hidžri. Autor mnogih djela iz oblasti fikha, akaida, povijesti, filozofije i književnosti. Nakon imama Taberija, jedan od najplodnijih muslimanskih pisaca uopće. Najpoznatije njegovo književno djelo je ”Golubičina ogrlica”, napisao je i komentar na Aristotelovu ”Logiku”. A među najpoznatija njegova djela općenito, ubrajaju se: ”El-mehalla” i ”El-faslu fil-milel vel-ehvau ven-nihel”. Umro je 28. šabana, 456. h.g. (15. augusta, 1064. godine po Isau a.s.)
