Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u intervjuu za mostarski Dnevni list analizirao je aktuelno političko i ekonomsko stanje u Bosni i Hercegovini. Oštro je kritikovao poteze vladajuće koalicije na državnom i federalnom nivou, obrazložio razloge svoje ponovne kandidature za člana Predsjedništva BiH te iznio stavove o odnosima u regiji i budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR).
“Trojka je napravila bazičnu grešku”
Komentarišući aktuelnu političku krizu i odnose unutar vlasti, Izetbegović je istakao da su reformski zastoj, enormno zaduživanje i odlazak mladih direktna posljedica lošeg upravljanja i koncesija koje su pravljene Miloradu Dodiku.
“Federalna Trojka je napravila bazičnu grešku kada je 2023. godine napravila s njim trgovinu, izašla u javnost s pričom da se on ‘promijenio’, predala mu važne pozicije i čitave sektore na državnom nivou, poput finansija i sigurnosti, kako bi ih on uveo u vlast. Ojačali su ga, a on je nastavio s udarima na državu, ali i na međunarodnu zajednicu”, izjavio je Izetbegović.
Dodao je i da vlast u Federaciji BiH stvara lažnu sliku o ekonomskom napretku, dok se rashodi pokrivaju kreditima:
“Povećana je minimalna plata i povećane su i penzije, ali time nikome nije vraćeno dostojanstvo niti spokoj, jer se radi o novcu koji nije zarađen, već je posuđen uz nepovoljne kamate i rokove otplate, o milijardama koje će biti teško vratiti. Federacija vlastitim sredstvima pokriva tek 70 posto budžeta, tonemo u živo blato zaduživanja.”
O kandidaturi i izbornom planu
Na pitanje šta ga je motivisalo da se ponovo kandiduje za člana Predsjedništva BiH, lider SDA je naglasio da to nije bila njegova lična želja, već obaveza prema stranačkoj bazi.
“Nisam najavio kandidaturu, nego me SDA unisono kandidovala i time obavezala da je prihvatim. Stanje u zemlji, nimalo ružičasto, i stranačka podrška s terena obavezujući su za svakog odgovornog političara. Nudimo efikasno rješavanje problema, pokretanje svega što je u zastoju, onako kako smo to uvijek radili”, poručio je Izetbegović.
Govoreći o ciljevima za naredni mandat, najavio je fokus na ekonomski rast:
“Jedan od najbitnijih fokusa onih koji preuzmu vlast nakon oktobarskih izbora mora biti poboljšanje životnog standarda ljudi, povećanje kupovne moći građana; cilj treba biti povećanje od 50 posto u sljedećem mandatu.”
Kada je riječ o izbornoj utrci, istakao je da očekuje jak pritisak političkih protivnika:
“Protiv mene se udružilo 14 stranaka, od onih minornih do relativno jakih. Taj politički klaster nema lidera niti ideologiju, jedino što ih spaja jeste borba za ostanak u vlasti i učinit će sve da na vlasti ostanu.”
Susjedi, Izborni zakon i OHR
Osvrćući se na vanjskopolitička pitanja i odnose u regiji, Izetbegović se dotakao miješanja susjednih država u unutrašnje stvari BiH, kao i zahtjeva HDZ-a BiH u vezi s Izbornim zakonom.
“Srbija i Hrvatska trebale bi konačno, 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, prestati da se miješaju u unutrašnje stvari BiH. Hrvati i Srbi u BiH žive s Bošnjacima, sve tri etničke grupe dijele prostor, historiju i genetsku bazu. Mi se jako dobro razumijemo, nikada problem nije krenuo unutar BiH, uvijek je uvezen, iniciran izvana”, naglasio je predsjednik SDA.
Govoreći o zahtjevu Dragana Čovića i principima “legitimnog predstavljanja”, Izetbegović je upozorio na debalans na funkcijama:
“Čović i hrvatska strana trebaju biti svjesni činjenice da oni traže izmjenu Ustava radi jedne pozicije u Predsjedništvu BiH, dok bošnjačka strana traži samo implementaciju Ustava kako bi nam se vratilo 28 pozicija rukovodilaca i zamjenika rukovodilaca u upravnim organizacijama na nivou BiH.”
Govoreći o sudbini Ureda visokog predstavnika, Izetbegović smatra da trenutak za njegov odlazak još nije nastupio:
“Uklanjanje OHR-a u ovom času bi ličilo na uklanjanje osigurača koji je strujni udar spriječio 800 puta, a zatim čekati novi šok. Prije odlaska OHR-a morat će se kreirati efikasni domaći mehanizmi koji će zaustavljati blokade i udare na sistem.”
“BiH je žilavija nego što mnogi procjenjuju”
Na kraju, Izetbegović je izrazio optimizam pogledu opstanka države i povratka dijaspore:
“Žilavija je Bosna i Hercegovina nego što to mnogi procjenjuju i ne može doći do njenog raspada ni pod kojim uslovima. Vraćat će se ljudi u Bosnu i Hercegovinu čim im stvorimo uslove za to, čim odgovorna struktura političara normalizuje odnose u njoj. Bosna i Hercegovina je prekrasna zemlja i njeni ljudi su dobri, većina je takva u svakom od bh. naroda. Probleme pravi manjina.”
