Lider SDA Bakir Izetbegović gostovao je večeras u Dnevniku D Federalne televizije, gdje je govorio o brojnim aktuelnim temama.
Lideri zemalja Zapadnog Balkana i najviši dužnosnici EU neće doći u Neum 4. i 5. decembra. Samit je otkazan, tender propao. Jesmo li se obrukali kao država?
– Jako smo se obrukali i pokazali jednu nesposobnost da takvu stvar organiziramo. Mislim da će tu doći do nastavka bruke jer vjerovatno će se pokazati da je nereferentnoj firmi ustupljen posao. Da su se tu lažirali neki dokumenti kako bi ta firma dobila posao, pretpostavljamo da će biti tako. Ono što iz medija saznajem, vrlo je sumnjivo.
Dalje, ono što je sasvim jasno je da su krenuli veoma kasno. Da uopšte nisu računali na rokove žalbe i mogućnosti da zbog toga bude zaustavljen proces. Neodgovorno, krajnje. Ovo je jedan diplomatski fijasko.
Treba li neko snositi odgovornost?
– Pa, naravno da treba. Treba se napraviti istraga ko je kriv za sve ovo skupa. Jedan principijelan ministar vanjskih poslova bi ponudio ostavku nakon ovoga.
Četvrtog decembra bio je i još uvijek je novi rok za BiH za usvajanje Reformske agende potrebne za prvu tranšu Plana rasta. Na Vaš račun išla je kritika da je SDA kriva što to dosad nije usvojeno.
– Ja nisam takvu kritiku prepoznao jer bi bila vrlo neozbiljna. Dakle, SDA je dala uslovnu saglasnost, uz uslov da se Ustavni sud popuni, da se provedu njegove presude i da se ukine etnički veto u procesu donošenja odluka u tim tijelima. Potpuno istu stvar je zatražio Brisel. Dakle, to je njihov uslov. To nije izmislila SDA niti premijeri iz SDA.
Tako da ja nisam vidio ozbiljne kritike na račun SDA. Tu je bilo nekih pokušaja spinova da prebace odgovornost sa sebe i Dodika, ali ne bih rekao da je u to iko vjerovao. Ono što je zanimljivo je da su oni uopšte involvirali opoziciju i da su uopšte involvirali premijere kantona. Ali to uopšte nisu morali uraditi.
Je li potrebna saglasnost kantona?
– Nije. Oni su to sami napravili u jednom tijelu u kojem traže konsenzusom da se donose odluke. Zašto to rade – dva su razloga. Jedan je što HDZ uporno insistira da o bilo čemu se razgovara da mora biti saglasnost kantona. Jer ima glavnu snagu u kantonima. Dakle, to je HDZ-ov interes. I uvode ih i gdje treba i gdje ne treba.
Drugi razlog je da podijele ljutnju javnosti, ako se usvoje po diktatu Dodika izvjesne koncesije, izvjesna popuštanja, da tu bude sukrivac i opozicija. Dakle, na taj način razvodne tu odgovornost. Nisu spremni da hrabro obnašaju vlasti.
Borili su se vrlo hrabro za vlast, i vrlo energično, a sada kada su je dobili, gledaju da nekako to dijele i s opozicijom. Taj pritisak koji će nastati, jer se bojim da će tu doći do daljih popuštanja, da će Dodik pobijediti u toj igri živaca s njima.
Kakva je tu uloga međunarodne zajednice. Imali ste sastanke sa sedam ambasadora zemalja članica EU i sa Sorecom. O čemu ste razgovarali na tom sastanku? Je li ovo bila tema sastanka – Plan rasta i podrška?
– Između ostalog. Ovih sedam koji su došli do mene su na izvjestan način htjeli da mi kažu da smatraju da bi SDA općenito trebala da se uključi snažnije. Da oni poštuju SDA, da oni poštuju volju naroda, faktički, koja je, evo, iskazana po drugi put na ovim izborima, jer SDA je dominantno pobijedila u BiH.
Da se ne može najjača i najbrže rastuća stranka jednostavno ignorisati. Da je potrebna kao jedan motor u svim tim procesima. Stranci uvijek krenu principijelno, čvrsto i onda kad udare na tvrd odgovor gospodina Dodika ili spregu Dodik – Čović, onda počnu da popuštaju.
Ovi uslovi su sasvim logični. Da se ima popuniti Ustavni sud, da se imaju provesti presude i da ne može biti etnički veto u kojem ćete morati imati jednog Srbina, jednog Hrvata i Bošnjaka da se slože o svemu što se radi.
Dakle, to je potpuno nelogična stvar i protivna principima i standardima u EU. Oni su htjeli te stvari da otklone. A zatim, bojim se da sada počinju da popuštaju. Međutim, nisam siguran. Vidjet ćemo.
Onog trenutka kada ste rekli – stranci od SDA traže da se aktivnije uključi u ove stvari, na koji način aktivnije?
– Općenito, da budemo uz to, da budemo i mi konsultovani, da poguramo gdje zatreba. Faktički mislim da su očekivali ovo – kada bude se trebalo praviti kompromise da mi kažemo – ljudi, mora se. Ja sam tražio od njih da nam dostave tu novu agendu ako je ima, da vidimo o čemu se radi. Sve su ovo neki nagovještaji, tako da ne bih htio nešto možda kazati u čemu nisam u pravu, možda i nije tako, vidjet ćemo.
Je li SDA spremna podržati novu, modificiranu agendu?
– Opoziciju i četiri kantonalna premijera koji su iz SDA nisu trebali involvirati u proces. Trebali su biti vlast. Htjeli su vlast, dobili su vlast. Dakle, ako nas pitaju, odlučili su da nas pitaju, mi ćemo ostati pri našim odgovorima. Ne morate nas pitati. Ako nas pitate, dobit ćete odgovor.
Što se nas tiče, novi dokument će proći kroz konsultacije unutar SDA, ali mislim da će ovo biti naš odgovor – da mi ne možemo odustati i reći pa Dodik je pobijedio, hajde da pristanemo da Ustavni sud ovako ranjen ostane.
Jeste li spremni snositi odgovornost ako se upute kritike da je zbog SDA izgubljeno 70 miliona?
– Nije to samo 70 miliona. Dakle, radi se o milijardama gdje je pola granta ili jedna trećina granta, ostalo je kredit. Vrlo su važne reforme koje treba da usvojimo, možda i važnije od samih novaca, ali oni to mogu donijeti bez nas.
Ne mogu lagati da je SDA to zaustavila. Ko im brani da sutra Vijeće ministara donese odluke koje se od njih očekuju. Uopšte ne moraju da pitaju SDA. I ne moraju da nas prisiljavaju da s njima radimo takve kompromise i koncesije.
Da je SDA u vlasti – kako bi riješila ovaj problem sa SNSD-om i HDZ-om?
– Pa, tvrdo bismo mi tu igrali. Ako su htjeli raditi kompromise i reći – čujete, ovo ne možemo sad napraviti, hajmo mi uzeti šta možemo da uradimo, onda nisu ni te uslove trebali postavljati iz Brisela. Postavili su te uslove i neka ne odustaju.
Oni prije ili kasnije moraju sankcionirati Milorada Dodika, proruskog igrača, čovjeka koji destabilizira i Bosnu i Hercegovinu i Balkan. Amerikanci su to počeli, pa su negdje i oni usporili u jednom momentu.
Dok se međunarodna zajednica ne odluči istinski pozabaviti ovim što radi Dodik, drskim udarima i na njih, i na Dejton, i na Ustav, neće ova zemlja dobiti zamaha na evropskom putu. On se kao čovjek koji blokira mora ukloniti na neki način, ili zaustaviti, ili nagovoriti, ili pridobiti, ali ova popuštanja, vječna, pretvaraju evropski put u taoca Milorada Dodika. Sad će mu predati još glavnog pregovarača.
Dodika vidite kao glavnog remetilačkog faktora kada je u pitanju napredak Bosne i Hercegovine?
– Apsolutno. Ima li neko drugi da ga ne vidi tako? Mislim da Dodik nije radio ovo što je radio zadnjih 10-15 godina, iz ove zemlje bi otišlo 50.000 manje mladih ljudi. Penzije, plaće bi bile 20-30 posto veće. Imali bismo investicija 20-30 posto. Bili bismo u ovom času u NATO paktu. To su ogromne štete.
Da je na mjestu Dodika opozicija iz Rs, mislite li da bi po ovim pitanjima razmišljali drugačije?
– Imali smo ih. Imali smo jednu normalnu garnituru ljudi. I SDA je bila s njima u tom mandatu. Mi nismo htjeli dati Dodiku i on je jako ljut zbog toga na nas. Zato je jedva čekao da se nama osveti, da izbaci SDA.
Vijeće ministara je na posljednjoj sjednici usvojilo povećanje plaća državnim službenicima, ali automatski i ministrima i parlamentarcima. Zakon je takav, ali je li to u redu i zašto se taj zakon nikada nije promijenio?
– Pa, mi smo predložili, SDA je predložila i ponovo će predložiti da se izbjegnu povećanja plaća koje su previsoke. Dakle, zašto povećavati platu od 5-6 hiljada maraka? To je bezobrazno. Treba povećati platu ljudima koji grcaju faktički, koji ne mogu da sustignu ovu inflaciju. Njima treba pomoć.
Vidite li Vi bilo kakav kriminal ili korupciju u slučaju namjere kupovine zgrade u Banjoj Luka?
– Vidim, naravno. Jer naciljano je od početka samo što nisu stavili ime vlasnika, da to bude zgrada na tom i tom mjestu, otprilike, s takvim i takvim parkingom, tolikih gabarita, kvadrature. Mogli su tu zgradu da naprave za ovih deset godina koliko se natežemo. Koštala bi jeftinije, naravno.
Ko će procijeniti kad država nešto kupi od privatnika, je li to toliko vrijedno? Ako nikakve konkurencije tome nema, samo jedna takva zgrada, 98 miliona, ko će tu dobiti 3%, 5%, 20% toga ko je posredovao… naravno da je to korupcija.
Saniranje posljedica katastrofalnih poplava, je li sistem zakazao ili nije ni postojao odranije?
– Postojao je 2022. kad se u Stocu desila tragedija. Tad smo imali vanrednu sjednicu parlamenta, donesene su odluke. Ovaj put bježe od toga. Ne znam šta im je bilo. Mislim, ne mogu uopšte sebi da objasnim o čemu se radi.
Vlada je trebala da zasjeda dan-noć i parlament permanentno da mijenja zakone, donosi odluke, da, ako treba, donese zakon na mjesec-dva dana koji bi zaobišao neke tenderske procedure. Oni se boje da ne prođu kao Fadil Novalić, je li? To je taj glavni strah. Pa, neka to zaobiđu.
Neka pozovu deset firmi koji su najreferentnije, ali neka to urade na zakonski način. Mogli su tu stvar uraditi, imali su sredstva, imaju sve, ali ne znaju da obnašaju i boje se da obnašaju vlast. To je bilo pomalo komično sa našim Nikšićem koji je kazao da je on pomalo ponosan, a pomalo i postiđen. Mislim, ne znam na šta je ponosan.
Pa, onda je kazao da više nema odgode. Od sada on komanduje svim time. Kada je došao privatnik iz Turske da mu pravi ono što on nije napravio. Mislim, nevjerojatno. Pokušali su sa smjenom direktora Željeznica, jednog sposobnog čovjeka za kojeg se svi slažu, naravno da je podigao te Željeznice, prebaciti krivicu na njega, da on bude neki žrtveni jarac u tome, pa su onda imenovali čovjeka koji je uhapšen prije mjesec dana, pa su ga isti dan smijenili.
Nevjerovatno nespretna vlast. Neefikasna, indolentna. Bez saosjećanja prema narodu, u Vogošći se smrzavaju ljudi. Ovi dolje u Jablanici su ostavljeni na ledini. Oni jedan gaf prave prijepodne, a drugi popodne. Ova tri dana se šest gafova desilo.
Šta biste konkretno Vi drugačije?
– Nije pravo pitanje šta bismo, nego šta smo. Završio se mandat od osam godina gospodina Novalića kojeg su nevinog strpali u zatvor. E, mi smo tada, i Novalić i mi svi zajedno, od svega napravili pozitivnu priču. Štrajkovi, nezadovoljni penzioneri, sve jedno po jedno je izliječeno u tih osam godina. I sad gledamo kako jedno po jedno upropaštavaju. Sve uvode u minus.
Je li se za vrijeme Novalićeve vlade pripremila koncesija aerodroma?
– Bile su te stvari razmatrane. Jer kada aerodrom poput banjalučkog ili mostarskog ne radi dobro, onda ga je možda bolje dati privatniku na koncesiju, pa neka da državi nešto za to, a da digne frekvenciju. Međutim, u Sarajevski aerodrom i u vrijeme Novalića je investirano jako puno u nove terminale.
Sad imamo jedan proširen i veliki aerodrom u Sarajevu. Dakle, investiralo se jako mnogo u njega, a 2021. godine je donesena odluka da zarada koja ide prema budžetu Federacije, ide dalje u zanavljanje i proširenje aerodroma.
Dakle, Novalić je računao na to da se investira u taj aerodrom, a ne da se on preda nekome. I taj aerodrom, koji je tako jedno vrijeme bio na ivici rentabilnosti, a zatim počeo da donosi novac, sada je postao zlatna koka. To se ne daje pod koncesiju.
Američkom ambasadoru u BiH završava mandat. Nekoliko puta ste jedan drugom slali poprilično oštre poruke. Kakvim cijenite njegov mandat i angažman u BiH?
– Ja sam zainteresiran za popravak odnosa SAD-a kao vrlo moćnog prijatelja Bosne i Hercegovine i najjače stranke u Bosni i Hercegovini, bez koje ne ide ova zemlja naprijed, to je SDA. Isključiti glavni motor koji u svemu prednjačio, vukao naprijed državu je bila teška greška. To nije trebalo gospodinu Murphyju. Ja se nadam da će sljedeći ambasador imati drugačiji odnos.
Aktuelno je, s obzirom na posljednje dešavanje i okolnosti u Domu naroda. Dragan Čović je izjavio kako ne vjeruje da bi njegove kolege iz opozicije glasale za njegovu smjenu u Kolegiju, ukoliko to dođe kao prijedlog. Da li biste Vi?
– Sve zavisi od gospodina Cvitanovića. SDA bi podržala njegovu smjenu. Mislim da ti ljudi sad trebaju da razmisle, da li žele da postanu lideri ili da ostanu u sjeni?
