Diskriminacija prema Bošnjacima u RS-u osjeti se svakodnevno, posebno u momentima kada političari iz RS-a daju opasne i zapaljive izjave, istakao je Jasmin Spahić, odbornik u Skupštini općine Bosanska Dubica.
Spahić je posebno skrenuo pažnju na problem diskriminacije prema Bošnjacima u RS-u kao i na štetne posljedice sve učestalije zapaljive retorike koja dolazi od pojedinih političkih predstavnika iz tog bh. entiteta.
– Nažalost, diskriminacija prema Bošnjacima je toliko izražena da svakodnevno imamo probleme kad je u pitanju zapošljavanje, pravo govora, i naravno to je nešto što remeti suživot u tom dijelu Bosne i Hercegovine. Mislim da se treba više uvažavati Ustav ove zemlje i da se Bošnjaci kroz zakone pozicioniraju na način da se ostvaruju naša prava onako kako je garantovano Dejtonskim mirovnim sporazumom. Nažalost, vlast u tom bh. entitetu to ne sprovodi, što možemo vidjeti i ovih dana. Izjave koje dolaze od političara iz RS-a nažalost remete pokušaje suživota kao i dolazak stranih investicija što nanosi ogromnu štetu, te posebno izaziva strah među bošnjačkim stanovništvom u tom dijelu Bosne i Hercegovine – kazao je Spahić.
Diskriminacija se najviše osjeti u pogledu zapošljavanja
Kako je rekao, diskriminacija prema Bošnjacima se najviše osjeti u pogledu zapošljavanja, napominjući da institucije RS-a nemaju nimalo sluha niti respekta prema Bošnjacima kao konstitutivnom narodu.
– U mom gradu, Bosanskoj Dubici od nekih 800-900 stanovnika bošnjačke nacionalnosti u entitetskim institucijama zaposlena su četiri Bošnjaka, što pokazuje da je to možda ispod jedan posto od ukupnog broja usposlenih u javnim institucijama – rekao je Spahić koji je i ranije u svom političkom djelovanju često apelirao na sve institucije u Bosni i Hercegovini da posvete veću pažnju povratnicima u RS-u.
Poseban problem u RS-u također predstavlja i uskraćivanje Bošnjacima prava na obrazovanje na vlastitom – bosanskom jeziku.
– Bošnjaci trebaju da govore jezikom onako kako ga oni žele da nazivaju, a mi ga nazivamo bosanski jezik i ne znam zašto je to problem drugim narodima u BiH, a posebno političarima. Srbi govore srpskim jezikom, Hrvati govore hrvatskim, a mi Bošnjaci želimo da govorimo bosanskim jezikom. Međutim, te opstrukcije su iz razloga što sve što je bosansko ili bošnjačko političari iz RS-a to negiraju i pokušavaju na sve načine da nam to naše pravo oduzmu. Pitanje bosanskog jezika bi trebalo da se rješava na nivou institucija i mislim da bi se po tom pitanju trebali uključiti i međunarodni faktori i institucije koje se bave ljudskim pravima. Mislim da bosanski jezik treba biti omogućen svim Bošnjacima koji pohađaju osnovnu i srednju školu u manjem bh. entitetu – kazao je.
Posebno zabrinjava zapaljiva retorika političara
Napominje kako posebno zabrinjava i zapaljiva retorika član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika.
– Mi moramo biti svjesni da je Bosna i Hercegovina međunarodno priznata država koja ima svoje granice i svoju državnost. Mislim da sve to što Dodik radi ovih dana zasigurno šteti, prije svega, ekonomiji u ovom dijelu BiH iz kojeg dolazim. Mislim da će to najviše naškoditi srpskom narodu jer kroz ove izjave svi normalni biznismeni koji žele investirati u taj dio BiH, odustat će od investicija jer on širi strah i nesigurnost prema biznisu i razvoja u tom dijelu Bosne i Hercegovine – mišljenja je ovaj odbornik koji smatra da Dodik daje ovakve izjave zbog straha od gubitka vlasti.
Napominje da posljednjih nekoliko godina upravo zbog takve ratnohuškačke retorike mnogi mladi ljudi iz RS-a napuštaju taj entitet i odlaze vani u potrazi za boljim životom i perspektivom.
Mladi ljudi masovno odlaze iz RS-a
– Svjedoci smo da mladi ljudi odlaze iz BiH, ali isto tako moram reći da iz RS-a masovno mladi ljudi odlaze upravo zbog te nesigurnosti i zbog nekih izjava koje su netačne – kazao je Spahić.
Spahić ujedno obavlja i funkciju direktora regionalnog odbora Merhameta, a u okviru tog dobrotvornog društva, kako kaže, rade na brojnim projektima i aktivnostima kako bi pomogli građanima u potrebi.
– Imamo tri narodne kuhinje u Banjoj Luci, Bosanskoj Dubici i Bosanskom Novom i svakodnevno oko 460 korisnika svih nacionalnosti. Radimo na projektima održivosti kroz dodjelu poljoprivrednih mašina i mehanizacije, plastenika i na taj način pokušavamo da povratnike Bošnjake u manjem bh. entitetu osnažimo kroz takve projekte. Radimo i projekte koji su od interesa za opće dobro, odnosno projekti koji trebaju da osnaže porodice s četvero i više djece. Radimo i projekte stipendiranja učenika iz socijalnih kategorija, i naravno činimo sve da olakšamo život Bošnjaka u manjem bh. entitetu i svih građana u tom dijelu Bosne i Hercegovine – rekao je Spahić.
Anadolija
