Autor: Faktor
Velika prašina se digla nakon što se u javnosti pojavila informacija da je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo osnovnim školama poslalo Instrukciju kojom se traži da škole osiguraju realizaciju nastavnog procesa na jednom od tri zvanična jezika konstitutivnih naroda.
Reagirali su i iz Vijeća roditelja, zastupnici, profesori, direktori, a ministar obrazovanja Elvir Kazazović oglasio se saopćenjem u kojem je pojasnio da ova Instrukcija “ne povlači za sobom paralelno izvođenje nastavnog procesa na tri jezika”.
I dalje ministar u svom saopćenju pojašnjava da se “Instrukcijom Ministarstva dosljedno implementiraju ustavne i zakonske odredbe koje propisuju da se nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada mogu izvoditi samo na zvanično prepoznatim i definiranim jezicima, odnosno da se ubuduće jezik na kojem se izvodi nastava može imenovati jednim od tri zvanična jezika, umjesto do sada ostavljene mogućnosti četiri izbora”.
Ni to pojašnjenje mnogima, a naročito roditeljima nije pomoglo da shvate šta ta Instrukcija ustvari znači, naročito jer je ministar u svojim izjavama ponavljao da ne zna da li će to i koliko koštati, da li će zahtijevati upošljavanje novih nastavnika, niti da li će to značiti tri škole pod jednim krovom.
Saudin Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja Kantona Sarajevo, za Faktor ističe da ministar Kazazović takve stvari ne zna, a da su tu zakazali ministrovi savjetnici koji su mu trebali pojasniti o čemu se u Instrukciji radi.
– Iz ministrovog nastupa možete zaključiti kakve saradnike on ima, nestručne osobe, ljude koji gledaju samo kako će provesti svoje radno vrijeme a ne kako će uraditi posao, čast pojedincima koji se zaista trude i podmeću svoja pleća. On to zna, ali svi glume, umjesto da sjeku ko hoće da radi, da radi a ko neće nek ide kući. Ministar ne može znati sve, ali on ima savjetnike i treba da ih pita – navodi Sivro za Faktor.
Predsjednik Sindikata navodi da je Instrukcija koju je Ministarstvo poslalo trebala biti provedena prije petnaestak godina.
– U KS smo imali situaciju da su u upotrebi bile četiri opcije za jezik, ta četvrta je bila neustavna. Mi želimo da djeci u Sarajevu koja žele da im u dokumentima piše jedan od ova tri jezika, da to i piše, da se oni izjasne za to – kazao je Sivro.
Sivro ističe da je problem u ovoj Instrukciji to što je ministarstvo zakasnilo.
– Nijedan akt koji se odnosi na proces ne bi smio doći u toku samog procesa. Anketa je trebala doći u maju ili junu ove godine kako bi roditelji na vrijeme bili anketirani i kako bi se školska godina mogla planirati u punom kapacitetu – naglašava, te dodaje da će finansijski efekti biti minorni u odnosu na efekte koji će se postići, a da tek kada se počnu primjenjivati zakoni onda možemo govoriti o prosperitetu.
Nakon što roditelji izaberu jezik na kojem žele da njihovo dijete sluša nastavu, prema Sivrinim riječima, u dokumentima, odjeljenskoj knjizi, matičnoj knjizi, đačkoj knjižici i svjedodžbi će pisati hrvatski ili bosanski ili srpski jezik.
– Nastavnik koji ima diplomu hrvatskog, srpskog i bosanskog jezika stručan je da predaje sva tri jezika. To dijete će biti upoznato kao i ostala djeca sa onime što su različitosti tog jezika. Imat će priliku da sa nastavnikom obrađuje djela hrvatskih ili drugih autora. Nastavni planovi i programi se veoma malo razlikuju, a jezici su slični, razlika je u književnosti. Pored dokumenta na kojem će se pisati naziv jezika koji roditelj odabere, vodit će se računa da se sa djetetom obrađuju i druge cjeline – pojasnio je Sivro.
Sivro naglašava da se djeca neće izdvajati, te da će se uporedo raditi sa njima, da će učiti razliku između jezika, bez diskriminacije.
