Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH održao je sastanak s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom. Schmidt je izbjegao novinare, a Komšić je istakao da su razgovarali o svemu počev od onog Schmidtovog istupa u Njemačkoj do situacije u cijeloj regiji i ovoga što doživljavamo od institucija Srbije.
„Nismo se baš složili oko svega što smo pričali pogotovo oko rješenja za izmjene Izbornog zakona BiH. Ja mogu iznijeti svoj utisak, on to nije rekao, ali moj utisak je da on preferira rješenje iz Fileovog modela što po meni je neprihvatljivo i što vodi daljnjoj teritorijalizaciji etničkih izbornih jedinica što nekome izgleda bezopasno, ali meni izgleda vrlo opasno po budućnost BiH i jeste jedna vrsta stvaranja etničkih teritorija. Oko toga će biti još rasprave”, kazao je.
On je kazao da je insistirao na implementaciji svih presuda Evropskog suda za ljudska prava kao i 14 prioriteta EK.
„Dotakli smo se i ove situacije što se dešava u odnosima između BiH i Srbije o neselektivnom hapšenju naših ljudi, unošenju nesigurnosti u međusobnu komunikacijiuju, o tome da Srbija ne izručuje ratne zločince, čak i one osuđene, za neke tvrdi da nisu na njenoj teritoriji što će sigurno dodatno usložnjavati situaciju i doći ćemo u jednu fazu kada se nećemo baš moći pohvaliti bilateralnim odnosima.
Ono što me baš začudilo, pa sam došao u situaciju da objašnjavam razliku između Berlinskog procesa i tzv. Mini Šengena, inicijativa Vučića i Rame. Imao sam utisak da moram objašnjavati da su sve zemlje regije pristupile Berlinskom procesu, a da je s Mini Šengenom dupliranje procesa, ali u smanjenom obimu jer ne učestvuje svih šest zemalja. Dakle, što se mene lično tiče Schmidt je visoki predstavnik, radit ćemo s njim, to nije sporno, u meni će imati saradnika koji će uvijek reći istinu i nema skrivenih igara i od njega to očekujem. Vidjet ćemo šta će od toga biti“, kazao je Komšić.
On je kazao da je Schmidt svjestan svih okolnosti, ali da neće baš uvijek iznijeti svoj stav do kraja.
„Polazim od pretpostavke da on ima pravo na mišljenje, i da je došao s predodžbama koje ne odgovaraju realnosti. Ali to je njegovo pravo, ali sam mu isto rekao da on ima pravo nametnuti Izborni zakon, ali da dobro provjeri šta piše u Ustavu. Ono što treba u Izbornom zakonu je dekriminalizacija izbornog procesa, da bi BiH dobila poštenije rezultate. Predali smo mu taj papir, da se makar oko toga upozna. Ali sva rješenja Izbornog zakona ne mogu biti daleko od onoga što je opredijeljena politika, pa čak i Vlade Njemačke, koja je potvrdila da nema nikakve promjene, odnosno da
Njemačka stoji iza izjave od 6. maja. Kod nas se priča o konstitutivnosti počinje koristiti za mirnu disoluciju zemlje, pa Dodik vam je primjer toga. Rekao sam mu da kada govorimo o mirnoj disoluciji onda se odgovori na takva pitanja u BiH dešavaju s topovima i tenkovima, nema govora ni o kakvoj disoluciji“, dodao je Komšić.
Govoreći o svoj dojmu Komšić je kazao da smatra da Schidmtova slika o BiH nije potpuna.
„Trebaju mu još neke kockice, šta je bilo, zašto, šta se sada dešava i šta ko hoće u BiH. Mi znamo te odgovore, a mi hoćemo da živimo kao što žive sve zemlje EU“, dodao je Komšić.
Komentirao je i činjenicu da Angela Merkel nije posjetila BiH, kao i sastanak Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara s njom.
„Tegeltija ima funkciju i on mora poštovati tu funkciju i predstavljati BiH. Merkel je izabrala taj format i na neki način podržala Vučića. Od tako jedne ozbiljne zemlje i funkcije očekujete da su oni dobro informirani i da im je teško iznijeti neku drugu sliku nego kakva je ona. Ako je cilj da se od Srbije pravi stožer na Zapadnom Balkanu to neće ići, što se tiče Srbije i pravljenje Vučića velikim gazdom to neće ići. Možemo biti jednaki, BiH sa svim svojim problemima, nema gazda više na Balkanu. Tražimo poštovanje, nema poštovanja nema gazda. Nama gazda neće biti niko pogotovo ne iz susjednih zemalja. Takva vrsta političkog gazdovanja izvan BiH nas je skupo koštalo”, kazao je Komšić.
(Agencija PATRIA)
