Piše : Muhamed Nasirudin El-Uvejd / Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Riječ šukr u arapskom jeziku znači zahvalnost dobročinitelju na dobru koje nam je učinio, a kao antonim (riječ suprotnog značenja) riječi šukr koristi se izraz kufr u značenju negiranja i zaboravljanja blagodati i dobročinstva. A u šerijatskoj terminologiji, šukr predstavlja svojevrstan vid ‘ibadeta i znači zahvalnost Allahu na svim blagodatima koje nam je podario.
Šukr predstavlja pola imana (vjerovanja), jer iman se sastoji iz dva dijela: jedna polovica je šukr, a druga je sabr. Istinski šukr temelji se na pet stvari: poniznosti zahvalnog roba prema Gospodaru Dobročinitelju, iskrene ljubavi prema Njemu, priznavanja Njegovih blagodati, zahvaljivanja Allahu putem tih blagodati i nekorištenja blagodati u onome što Allah prezire i zabranjuje.
Zahvalnost se izražava srcem, riječima i djelom
Kao ‘ibadet, šukr je vezan za unutrašnje (srčano) uvjerenje, riječi i djela. Kada je riječ o zahvalnosti srca, onda ona podrazumijeva spoznaju i svijest da je Allah Darivatelj svih blagodati. Ovu činjenicu posebno trebaju imati na umu roditelji i učitelji kako bi u toku odgojnog procesa kod djece izgradili svijest o Allahu kao Stvoritelj i Opskrbitelju od kojeg dolaze sve blagodati, kao i oni koji se bave davetsko-misionarskim radom i pozivanjem u islam. Naime, u Kur’anu ima mnogo ajeta koji govore o različitim blagodatima kako bi ljude podstakli na razmišljanje o Stvoritelju i njegovoj svemoći, dobroti i plemenitosti, poput ajeta: ‘’Allah je Stvoritelj nebesa i zemlje; On spušta s neba kišu i čini da pomoću nje rađaju plodovi kojima se hranite; i daje vam da se koristite lađam koje plove morem voljom Njegovom, i daje vam da se rijekama koristite; i daje vam da se koristite Suncem i Mjesecom, koji se stalno kreću, i daje vam da se koristite noći i danom; i daje vam od svega onoga što od Njega ištete, i ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali. – Čovjek je, uistinu, nepravedan i nezahvalan.’’ (Ibrahim, 32-34).
U islamu je posebno važna blagodat vjere, odnosno upute, jer bez nje život gubi svaki smisao, pa stoga na toj blagodati treba posebno Allahu zahvaljivati. U tom smislu je i kur’anski ajet:‘’Oni ti prebacuju što su primili islam. Reci: ‘’Ne prebacujte mi što ste islam primili; naprotiv, Allah je vama milost podario time što vas je u pravu vjeru uputio, ako iskreno govorite.’’ (El-Hudžurat, 17.) Zatim: ‘’Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.’’ (El-Maide, 3.) Preko blagodati upute postiže se sigurnost, smirenost, oprost, milost, berićet, olakšava se život i povećava opskrba.
Kad je riječ o zahvaljivanju jezikom, treba kazati da je ljudski jezik emiter koji prenosi i obznanjuje stanje u srcu. Ako je srce ispunjeno zahvalnošću Allahu, bez sumnje će ona biti izražena i jezikom.
Prenosi se da je jedan čovjek pitao učenjaka Ebu Hazima: ‘’Šta za tebe znači zahvalnost očiju?’’ Odgovorio je: ‘’Ako vidim dobro ja ga obznanim, a ako vidim zlo ja ga sakrijem.’’ ‘’A šta je po tebi zahvalnost ušiju’’ upitao je čovjek? Ebu Hazim je odgovorio: ‘’Ako čujem dobro trudim se da ga zapamtim, a ako čujem zlo odbacim ga.’’ Zatim je čovjek upitao: ‘’Šta za tebe znači zahvalnost ruku?’’ Odgovorio je: ‘’Da njima ne uzimam ono što mi ne pripada i da ne uskraćujem Allahovo pravo koje ima u njima?’’ Nakon toga čovjek je upitao: ‘’A šta je po tebi zahvalnost tijela?’’ Ebu Hazim je odgovorio: ‘’Da njegov donji dio bude ispunjen hranom, a gornji znanjem.’’ ‘’A šta je po tebi zahvalnost polnog organa’’, ponovo je upitao? Ebu Hazim je rekao: ‘’Odgovor na to je u sljedećim ajetima: ‘’Koji stidna mjesta svoja čuvaju, osim od žena svojih ili onih koje su u posjedu njihovu, oni, doista, prijekor ne zaslužuju; a oni koji i pored toga traže, oni u zlu sasvim pretjeruju.’’ (El-Mu’minun, 5-7.) Na kraju ga je čovjek upitao: ‘’A šta je za tebe zahvalnost nogu?’’ Odgovorio je: ‘’Ako znaš nekog čovjeka koji je umro, a ti mu zavidiš na dobrim djelima koja je radio, onda idi njegovim putem, a ako ga znaš po lošim djelima, onda nipošto ne idi tim putem, u oba slučaja ćeš biti od onih koji su zahvalni Allahu.’’
Ne postoji kontradiktornost u zahvalnosti Allahu i zahvalnosti ljudima, i jedna drugu ne isključuju. Naprotiv, Allah je naredio da se zahvaljuje ljudima na učinjenom dobročinstvu, a prije svega roditeljima. Uzvišeni je objavio: ‘’Mi smo naredili čovjeku da bude poslušan roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni će se svi vratiti.’’ (Lukman, 14.) Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘’Ko nije zahvalan ljudima nije zahvalan ni Allahu.’’ (Ebu Davud i Tirmizi). Ljudi koji nisu zahvalni drugim ljudima i koji lahko zaborave dobročinstvo koje im je neko učinio, su podli i pokvareni. To su zloče i niske duše kojih se treba čuvati.
Vrijednosti i koristi šukra
Kao što se Allahove blagodati ne mogu izbrojati, tako se ni vrijednosti i koristi šukra ili zahvalnosti Allahu na blagodatima ne mogu izbrojati. Zato ćemo spomenuti samo neke od njih, a sve s ciljem da podstaknemo vjernike na zahvalnost Allahu.
Prvo, Allah je spomenuo šukr zajedno sa zikrom i veličanjem Allaha. Tako u Kur’anu stoji: ‘’Sjećaj te se vi Mene, i Ja ću se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na blagodatima mojim nemojte neblagodarni biti.’’(El-Bekare, 152.) Drugo, Allah je povezao šukr sa samim vjerovanjem i obavezao se da neće kazniti Svoje zahvalne robove, kao što stoji u ajetu: ‘’Zašto bi vas Allah kažnjavao ako budete zahvaljivali i vjerovali? Allah je blagodaran i sveznajući.’’ (En-Nisa’, 147.)
Treće, Allah je podijelio ljude na zahvalne i nezahvalne. Najmrža stvar Allahu je kufr tj. nezahvalnost i zaborav na blagodati, i oni koji su takvi, a najdraža stvar Allahu je zahvalnost i zahvalni ljudi. Uzvišeni je objavio: ‘’Ako vi budete nezahvalni, – pa, Allah od vas ne zavisi, ali On nije zadovoljan, ako su robovi Njegovi nezahvalni, a zadovoljan je vama ako budete zahvalni.’’ (Ez-Zumer, 7.) Zbog toga je Iblisu cilj da ljude spriječi i odvrati od zahvalnosti Allahu, što potvrđuje sljedeći ajet: ‘’Pa ću im i sprijeda, i straga, i zdesna, i slijeva prilaziti, i Ti ćeš ustanoviti da većina njih neće zahvalna biti.’’ (El-A’raf, 17.)
Četvrto, Allah je opisao zahvalne kao malobrojnu i odabranu skupinu, što potvrđuje sljedeći ajet: ‘’Trudite se i budite zahvalni, o čeljadi Davudova! A malo je zahvalnih među robovima Mojim.’’ (Saba, 13.) Prenosi se da je Omer r.a. čuo jednog muslimana kako uči ovu dovu: ‘’Allahu moj, učini me od onih koji su u manjini’’, pa ga je pitao, šta to znači, a on je odgovorio: ‘’Vođo pravovjernih, Allah je objavio: ‘’A malo je bilo onih koji su s njim vjerovali.’’ (Hud, 40.) Zatim: ‘’ A malo je zahvalnih među robovima Mojim.’’ (Saba, 13.) Zatim: ‘’Mnogi ortaci čine nepravdu jedni drugima, ne čine jedino oni koji vjeruju i rade dobra djela; a takvih je malo.’’( Sad, 24.) Nakon toga, halifa Omer r.a. mu je rekao: ‘’U pravu si!’’
Peto, Allah je pohvalio prvog vjerovijesnika na Zemlji, i spomenuo ga u Kur’anu kao zahvalnog roba. Uzvišeni je objavio: ‘’Mjesto Mene – Gospodara drugog ne uzimajte, o, potomci onih koje smo s Nuhom nosili! On je, doista, bio rob zahvalni.’’ (El-Isra, 3.)
Zatim, Allah dž.š. naređuje Musau a.s. da na dobročinstvo, u vidu poslanstva s kojim ga je Allah zadužio i odlikovao, uzvrati zahvalnošću. Tako u Kur’anu stoji: ‘’O Musa’’, – reče On –‘’Ja sam tebe odlikovao nad ostalim svijetom poslanstvom Svojim i govorom Svojim. Ono što ti dajem uzmi i zahvalan budi!’’ (El-A’raf, 144.)
Šesto, to je jedno od najboljih svojstava uopće, zato nije čudo što je Allah pohvalio Ibrahima a.s., upravo zbog tog svojstva. Allah je u Kur’anu rekao: ‘’Ibrahim je bio primjer čestitosti, pokoran Allahu, pravi vjernik, nije druge smatrao Allahu ravnim i bio je zahvalan na blagodatima Njegovim.’’ (En-Nahl, 120-121.) Muhammed, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kao posljednji Allahov Poslanik i onaj koji je u svakom pogledu najviše ličio na Ibrahima a.s., bio je zahvalni Allahov rob i najbolji uzor vjernicima u svemu, pa tako i u zahvalnosti Allahu.
Prenosi se od Aiše r.a. da je rekla: ‘’Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je noću toliko dugo stajao u namazu da su mo noge oticale, pa sam mu rekla: ‘’Allahov Poslaniče, zašto to činiš kad su ti oprošteni svi grijesi?’’ Odgovorio je: ‘’Aiša, zar da ne budem zahvalni Allahov rob.’’ (Buharija i Muslim)
Primjeri zahvalnosti
Kako su i na koji način istinski učenjaci i pobožnjaci razumjeli zahvalnost Allahu i njenu vrijednost, svjedoče sljedeći primjeri.
U djelu Hilyetul-evlija, hafiz Ebu Nuajm bilježi predaju od Huzejfe El-Merašija u kojoj stoji: ‘’Bio sam u skupini koja je putovala na hadž zajedno sa Ibrahimom ibn Edhemom i kada smo obilazili oko Kabe sreli smo poznatog učenjaka Šekika El-Belhija. Tom prilikom je Ibrahim ibn Edhem upitao Šekika: ‘’Na ćemu vi temeljite svoju plemenitost?’’ Šekik je odgovorio: ‘’Na tome da ono što nam Allah da od nafake pojedemo, a ako nam uskrati opskrbu onda saburamo.’’ Ibrahim ibn Edhem mu je na to rekao: ‘’Pa, tako rade i psi u tvom rodnom Belhu.’’ Iznenađen tim riječima, Šekik je upitao: ‘’A na čemu to vi temeljite svoju plemenitost?’’ Ibrahim je odgovorio: ‘’Naša plemenitost se temelji na tome da kada nam Allah podari opskrbu mi je podijelimo, dajući tako prednost drugima nad nama samima, a kada nam uskrati opskrbu mi Mu zahvaljujemo.’’ Tada je Šekik sjeo pred Ibrahima ibn Edhema i rekao: ‘’Ibrahime, ti si od danas moj šejh i moj profesor!’’
Ibn Asakir bilježi predaju u kojoj stoji da je Omer r.a. rekao: ‘’Kada bi mi bile ponuđene dvije jahalice: sabr i šukr, svejedno bi mi bilo koju bih uzjahao.’’A Ebu Nuajm u Hilyetul-evlija prenosi da je Omer čuo nekog čovjeka kako u dovi govori: ‘’Gospodaru moj, ja sam svoj život i svoj imetak potrošio na Tvom putu’’, pa je rekao: ‘’Bolje bi mu bilo da je šutio. Ako je na iskušenju neka sabura, ako mu je dobro nek zahvaljuje.’’
Prenosi se da je Alija r.a. rekao: ‘’Kada Allah otvori vrata dove, otvori i kapije njenog uslišavanja, kada otvori vrata tevbe, otvori i riznice oprosta. Učite ako hoćete ajete: ‘’Gospodar vaš je rekao: ‘’Pozovite Me i zamolite, ja ću vam se odazvati!’’ (El-Mu’min, 60.), i ajet: ‘’Onaj ko kakvo zlo učini ili se prema sebi ogriješi pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti – naći će da Allah prašta i da je milostiv.’’ (En-Nisa’, 110.) U predaji koju bilježi Ibn Ebi Dunija stoji da je Alija r.a. također rekao: ‘’Blagodat se postiže zahvalnošću, a zahvalnost je povezana s povećanjem nafake. Allah neće prekinuti nafaku niti njeno povećavanje, sve dok Mu čovjek ne prestane zahvaljivati na blagodatima.’’ Allah dž.š. u Kur’anu veli: ‘’I kada je Gospodar vaš objavio: ‘’Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti.’’ (Ibrahim, 7.)
Neki muslimani su šukr zvali hafiz (čuvar), jer čuva postojeće blagodati od nestanka, i džalib (donosilac), jer donosi i priskrbljuje blagodati koje čovjek do tada nije imao.
Ibn Asakir prenosi da je Ebu Derda r.a. rekao: ‘’Kada omrknem ili osvanem, a ljudi mi taj dan ne prebacuju za neki grijeh, jer me nisu uspjeli vidjeti u grijehu, to je za mene velika blagodat.’’ Također je govorio: ‘’Ko ne vidi Allahove blagodati osim u jelu i piću, on je slabe pameti i sam sebi je pripremio kaznu.’’
Prenosi se da je Aiša r.a. govorila: ‘’Ko god je u mogućnosti da pije čistu vodu koja mu ne pravi nikakve smetnje prilikom pijenja i prilikom obavljanja male nužde, obavezan je da zahvaljuje Allahu na toj velikoj blagodati.’’ (Ibn Asakir i Ibn Ebi Dunya)
Kada bi neko upitao Ebu Mugiru: ‘’Kako si osvanuo’’, on bi odgovorio: ‘’Osvanuli smo utopljeni u blagodatima i nesposobni da izrazimo zahvalnost na njima. Allah nam ukazuje svoju ljubav iako je neovisan od nas, a mi Mu uzvraćamo mržnjom i nepokornošću iako smo u svakom trenu potrebni Njegove pomoći.’’
Kako biti zahvalan Allahov rob?
U ovom tekstu spomenut ćemo neke metode koje vjernicima pomažu na putu da postanu zahvalni Allahovi robovi i koje ih podstiču na zahvalnost.
Jedna od tih metoda je da vjernik uvjek gleda u onog ko je nižeg ranga, odnosno ko je slabijeg stanja u pogledu dunjalučkih blagodati, od njega. U tom smislu je i hadis u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘’Gledaj u onoga ko je nižeg ranga od tebe, a ne u onoga ko je višeg ranga od tebe. To je najbolji način da ne omalovažavaš Allahove blagodati koje ti je podario.’’ (Muslim) Komentirajući ovaj hadis, imam Gazalija je rekao: ‘’Čudno je to koliko ljudi daju prednost ovosvijetskim blagodatima nad vjerom. Kad god učini grijeh, čovjek sebi traži ispriku i opravdanje i govori: ‘’Ima mnogo većih griješnika na Zemlji od mene.’’ I kad se radi o vjeri, on uvijek gleda u onoga ko je slabiji od njega, a ne u onoga ko je bolji i pobožniji od njega. Pa, zašto se tako ne ponaša i kad se radi o dunjalučkim blagodatima?!’’
Sljedeća metoda jeste svijest da će čovjek odgovorati za blagodati koje mu je Allah podario, kao što stoji u ajetu: ‘’Zatim ćete toga dana za sladak život biti pitani sigurno!’’ (Et-Tekasur, 8.) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘’Neće niko biti detaljno obračunavan na Sudnjem danu, a da neće biti kažnjen.’’ Tada mu je Aiša r.a. rekla: ‘’Allahov Poslaniče, zar Allah nije objavio: ‘’Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data, lahko će račun položiti’’? Odgovorio je: ‘’Aiša, to je samo izlaganje djela, a onaj ko bude detaljno obračunavan, on će biti kažnjen.’’
Metoda koja bez sumnje pomaže u postizanju stepena zahvalnosti Allahu, svakako je i dova. Zbog toga vjernici trebaju što više upućivati Allahu dovu da im pomogne da budu Njegovi zahvalni robovi. Prenosi se od Muaza ibn Džebela da je rekao: ‘’Jednaput me je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo za ruku i rekao: ‘’Muaze, tako mi Allaha, ja te volim! Nemoj propustiti da poslije svakog namaza proučiš ovu dovu: ‘’Gospodaru moj, pomozi mi da Te se sjećam, da Ti zahvaljujem i lijepo robujem.’’ (Ebu Davud i En-Nesai)
Mutarrif ibn Abdullah je rekao: ‘’Da mi bude dato bogatstvo pa da zahvaljujem na njemu, draže mi je nego da budem iskušan siromaštvom, pa da saburam na njemu.’’ To u stvari znači da zahvalnost na blagodatima nije ništa lakše od saburanja i strpljivosti na udarcima sudbine i da je mogu postići samo iskreni vjernici.
Ne treba zaboravit ni kazivanje ili pričanje o Allahovim blagodatima, kao metodu koja vjernike podstiče na zahvalnost Allahu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘’Kazivanje o blagodatima je zahvalnost, a njihovo prešučivanje je kufr ili negiranje blagodati. Ko nije zahvalan na malo neće biti zahvalan ni na puno, ko nije zahvalan ljudima nije zahvalan ni Allahu. Džemat je berićet, sektaštvo je kazna.’’ (Sahihul-džami’)
Hasan Basri je govorio: ‘’Mnogo spominjite blagodati koje vam je Allah dao, jer je u njihovom spominjanju ujedno i zahvalnost, i znajte da je Allah naredio svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da kazuje o blagodatima, kada je objavio: ‘’Zato siroče ne ucvili, a na prosjaka ne podvikni, i o blagodati Gospodara svoga kazuj.’’ (Ed-Duha, 11.) Allah voli da se vide tragovi njegovih blagodati na ljudima, kao što stoji u hadisu kojeg prenosi Imran ibn Husajn: ‘’Kada Allah svome robu podari neku blagodat, On voli da se tragovi te blagodati vide na Njegovom robu.’’ (Sahihul-džami’)
Za razliku od šukra, Allah prezire el-kunud, koji je spomenut u ajetu: ‘’Čovjek je, zaista, Gospodaru svome nezahvalan (Innel insane li rabbihi lekenud – El-Adijat, 6.) Komentirajući ovaj ajet, Hasan Basri je rekao: ‘’To su oni koji broje samo iskušenja i nedaće, a zaboravljaju dobro i blagodati koje im je Allah podario.’’
U jednom svom hadisu, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo je da će najviše žena biti u džehennemu, između ostaloga, i zbog toga što su nezahvalne svojim muževima i što, ako im samo jedanput bude uskraćeno dobročinstvo, zaborave na cjelokupno dobro koje im je prethodno učinjeno. Ako nezahvalnost mužu vodi u vatru, pa šta reći za nezahvalnost Stvoritelju čije se blagodati ne mogu nabrojati?!
