Pripremio: Ezher Beganović
Na internetu je nedavno objavljeno predavanje Karla Jaspersa, jednog on najpoznatijih njemačkih filozofa prošlog stoljeća o naučnim stavovima i promišljanjima Alberta Ajnštajna a kojeg je održao 1964.godine na Bajern radiju.
U nastavku prenosimo dio govora filozofa Karla Jaspersa u kojem on citira ekskluzivne izjave i razmišljanja Alberta Ajnštajna o životu i islamu.
„ U 19.stoljeću je dokazano da sve živo u prirodi proizilazi samo od živog. Stari dokaz materije, prelaz iz mrtvog u živo, do tada bez dileme prihvaćen uspostavio se kao razočarenje. Ali, istovremeno je počelo novo premoštenje organske materije do tada nastajale iz živog. Hemičari su u labaratorijama proizveli sintetički od anorganskih materija. Kao prvo, 1828.urea. Od tada se razvila moderna organska hemija i pronađen je neizmjerni organski materijal do najkomplikovanijih molekula bjelančevina. Međutim, sve te materije jesu organske ali bez života. Ipak, mnogi ne žele da odustanu od ideje da će se jednog dana polazeći od živih supstanci sastavljenih od najvećih molekula bjelančevina sam život moći proizvoditi iz materija. Ali to je nemoguće! Život nije samo komplikovana materija nego živo tijelo. Ono je beskonačno morfološki struktuirrano, bolje od još komplikovanije hemijsko – fizikalne mašine koja bi radila vječno a sastavljena od beskonačno malih neživih dijelova, ako bi se kao takva mogla i napraviti. A sam život nije samo živo tijelo nego bivstvovanje unutarnjeg i vanjskog svijeta u kojima svaki dan živi. Organi tijela, sistemi koji korisno rade, kao i nervni sistem, itd., proizvedeni su za život, ali sami nisu život. Istraživači će još mnogo neočekivanih bioloških struktura pronaći i proizvesti. Ali, nikada neće moći stvoriti život. Veliki istraživači su predočili svoje znanje. Ajnštajn nije izgubio pogled za tajnom života od kada je učinio svoje astronomske i atomske korake. 1947.godine povodom svoje bolesti o kojoj je razmišljao, napisao je. „ Čudim se kako ova nevjerovatno komplikovana mašinerija uopšte može da radi”. Osjećao je, kako je samo neistražena i primitivna ova naša nauka. A 1952.godine, Ajnštajn je napisao. „ Kada računam i kada vidim tako sićušni insekat koji je sletio na moj list papira, onda osjećam nešto kao – Allah je veliki a mi smo siromašne kapi u cijeloj našoj naučnoj slavi”. Moramo priznati da su ovakva razmišljanja Alberta Ajnštajna veoma zanimljiva. Nije nam cilj da ovim tekstom dokazujemo je li Alberrt Ajnštajn bio muslima ili ne. Ne želimo da upadamo u grešku nekih ljudi koji su pošto – poto i nasilu pokušavalu „ utrpati” slavne ličnosti u okrilje islama. Ne, mi ne tvrdimo da je Ajnštajn bio musliman, to ostavljamo između njega i Allaha Velikog. Međutim, veoma je zanimljivo čitati ovakva razmišljanja jednog od najpametnijih ljudi u historiji čovječanstva.
