Američki list The New York Times objavio je opsežan tekst u kojem analizira iranske obavještajne aktivnsoti u Iraku kroz tajne dokumente iranskih obavještajnih izvora do kojih je došao portal Intersept. NYT ističe kako je pouzdanost izvora utvrđena, te da nema mjesta sumnji u autentičnost dokumenata. Tajni dokumenti do kojih je došao Intersept na 700 stranica detaljno govore o aktivnostima iranske obavještajne mreže u Iraku.
Dokumenti pokazuju kako je Teheran nadmašio Washington, piše američki list, te kako je iranska obavještajna mreža prodrla u sve pore života u Iraku, uključujući politiku, ekonomiju i religiju.
Dokumenti govore o tome kako su iranski špijuni pratili kretanje američkih vojnika, kako su američkim špijunima iz reda Iračana plaćali velike svote novca da bi ih pridobili da špijuniraju za interese iranskog režima.
NYT ističe kako iranski obavještajni dokumenti potvrđuju da je sadašnji irački premijer Abdulmehdi u vrijeme Saddamovog režima počeo raditi kao iranski špijun. Općenito, navodi se u tekstu, iranskom režimu bilo je lahko da regrutira špijune u redovima nove iračke političke i sigurnosne elite, jer su mnogi od njih u vrijeme Saddamoovg režima bili u egzilu u Iranu, gdje su i ostvarili prve kontakte sa iranskim obavještajnim strukturama.
Aktivnosti teheranskog režima u Iraku dobro su poznate, ali dokumenti koji su otkriveni daju sasvim novu sliku i detalje o tome kako su Amerika i Iran pretvorile Irak u poprište obavještajnih aktivnosti. Dokumenti, također otkrivaju mnoge do sad nepoznate detalje o unutrašnjoj iranskoj politici.
Od Amerike do Irana
Kada su se Amerikanci 2011. godine povukli iz Iraka, iza sebe su ostavili velik broj Iračana koji su bili saradnici CIA-e. Ti ljudi su sada ostali bez značajnih novčanih sredstava i iranska obavještajna mreža djelovala je vrlo brzo angažirajući ih da rade za teheranski režim. „Irački jug (dominantno nastanjen šiijama) je pun iranskih špijuna“, prenosi američki list riječi neimenovanog iračkog dužnosnika. Za mnoge od njih Iran je druga domovina.
Tajni dokumenti potvrđuju da je Teheran s velikom pažnjom pratio djelovanje američke vojske u Iraku, od samog početka američke invazije Iraka. Za iranski režim to je bilo važno pitanje nacionalne sigurnosti, i režim je odmah nakon pada Saddamovog režima poslao u Irak svoje najbolje obavještajce.
Povratak Amerike
U 2014. godini Sjedinjene Države počele su u Irak slati oružje i vojnike da se bore protiv ISIL-a, a te aktivnosti je iranski obavještajni aparat protumačio kao „kreiranje pokrića“ za američke obavještajne aktivnosti protiv Irana, vidljivo je iz jednog dokumenta, navodi NYT.
Tajni dokumenti otkrivaju i da su u iranskom obavještajnom aparatu postojale nesuglasice oko nekih pitanja. Jedno od tih je, kako navodi američki list, masakr šiijskih milicija, iranskih plaćenika, nad sunijskim stanovništvom u jednom selu. Masakr je doveo do toga da je selo ostalo bez svojih stanovnika, a slučaj je izazvao zabrinutost Amerikanaca za budući proces pomirenja.
Iranska politika u Iraku otvorila je vrata povratku Amerikanaca. Mnoge sunijske grupe i pojedinci koji su se snažno opirali američkoj invaziji, sada bi voljeli ne samo da se vrate Amerikanci, nego bi prihvatili i dolazak Izraelaca, samo da se izbave iz kandži Irana, zaključuje New York Times.
