Prisutima se obratio i reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović, čije obraćanje prenosimo u cijelosti:
“Dame i gospodo,
Srdačno vas pozdravljam i izražavam svoju radost što danas obilježavamo sto godina od kada je 27. aprila 1916. godine stupio na snagu Zakon o priznanju islama u banskoj Hrvatskoj, a koji je prethodno usvojen u Hrvatskom saboru. Republici Hrvatskoj, njenim građanima, Mešihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj, muslimanima u Hrvatskoj i svim drugim pripadnicima naše Islamske zajednice upućujem iskrene čestitke u povodu ove značajne godišnjice.
Dame i gospodo,
službeno priznanje islama u Hrvatskom saboru 1916. godine ima višestruko povijesno značenje. Čin institucionalnog priznanja islama u Hrvatskom saboru prije sto godina značio je početak jednog novog vremena u kojem se muslimane u njihovoj višestoljetnoj ukorijenjenosti u hrvatskom etničkom prostoru sve više doživljava kao sunarodnjake i punopravne sudionike hrvatskog društva i u kojem muslimani Hrvatsku doživljavaju kao svoju domovinu u kojoj punovažno žele i mogu izraziti u isto vrijeme i svoj islamski i svoj evropski identitet.
Takvo povijesno značenje priznanja pravnog i institucionalnog položaja islama i muslimana u Hrvatskoj svjedoči proteklih sto godina. Na jednoj strani, muslimanski građani Hrvatske u proteklih sto godina su dali prepoznatljiv i značajan doprinos hrvatskom znanstvenom, obrazovnom, književnom, umjetničkom, kulturnom, sportskom i društvenom životu u cjelini. Na drugoj strani, Islamska zajednica u Hrvatskoj već je desetljećima među najbolje organiziranim i najuspješnijim dijelovima naše Islamske zajednice. Dovoljno je prisjetiti se za Islamsku zajednicu povijesnog događaja otvorenja Zagrebačke džamije koje se dogodilo 1987. godine. Otvorenje Zagrebačke džamije za cijelu našu Islamsku zajednicu, za sve njene pripadnike značilo je mnogo više od otvorenja jednog prelijepog vjerskog objekta. Bio je to, danas na to valja podsjetiti, događaj koji je nama muslimanima nakon mnogih iskušenja kroz koja smo prolazili u vrijeme jugoslavenskog komunističkog režima, iako pomalo paradoksalno, ponajviše u Bosni i Hercegovini, gotovo prekretnički osnažio samopouzdanje, ulio nadu i usmjerio pogled prema budućnosti. Čin svečanog otvorenja Zagrebačke džamije dogodio se pred ozarenim licima do tada najvećeg muslimanskog skupa na prostorima na kojima je tada djelovala naša Islamska zajednica, ali, mi to ne zaboravljamo, i u ozračju iskonskog gostoprimstva grada Zagreba i hrvatskih građana.
Da je čin priznanja islama u Hrvatskom saboru prije sto godina imao veliki povijesni značaj potvrđuje i vrijeme u kojem se Hrvatska bori za svoju neovisnost, domovinski rat, poratne godine, kao što to Republika Hrvatska kao članica EU i njeno društvo potvrđuju i danas kada na ovakav način obilježavamo ovu godišnjicu. Mi nikada nećemo zaboraviti s koliko solidarnosti je Hrvatska primila i zbrinjavala izbjegle i protjerane u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu. Mi smo isto tako ponosni da su muslimanski građani Hrvatske u razmjerno velikom broju sudjelovali u domovinskom ratu za oslobođenje Hrvatske.
Prema izvještajima koje meni kao reisu-l-ulemi i Vijeću muftija u Sarajevu podnosi naš muftija Aziz efendija Hasanović , prema ocjenama i analizama s različitih strana, prema svemu što znamo, prava i položaj muslimana i Islamske zajednice u Hrvatskoj na onoj su razini s kojom svi možemo biti zadovoljni. Autonomija Islamske zajednice, njena organiziranost i potpora koju radu i djelovanju Islamske zajednice pruža Republika Hrvatska, ugled i povjerenje koje muslimanski građani Hrvatske uživaju u hrvatskom društvu, rezultati koje postižu na svim područjima društvenog života – to su sadržaji, vrijednosti i standardi koji bi trebali biti poticajni za mnoge druge zemlje u regiji i u Evropi.
Dame i gospodo, godišnjica koju danas obilježavamo, sto godina od institucionalnog priznanja islama u Hrvatskoj, u duhovno-povijesnom, u političko-pravnom i u kulturno-civilizacijskom smislu predstavlja vjerodostojan i referentan povod i razlog da odgovorno i u međusobnom povjerenju mislimo na budućnost muslimansko-kršćanskih odnosa u Evropi, na budućnost muslimanskih građana i zajednica u Evropi, na izazove i izglede pred kojima se nalaze i muslimani i pluralna Evropa.
U tom pogledu, upravo ovdje u Zagrebu, glavnom gradu Republike Hrvatske i danas kada obilježavamo sto godina od službenog priznanja islama u Hrvatskoj smijem izraziti nadu da će Evropa svoju budućnost graditi i na povijesnim temeljima muslimanskog kulturnog i civilizacijskog doprinosa njenom pluralnom identitetu kao što, u svojstvu vrhovnog poglavara ove Islamske zajednice, njenih pripadnika i članova, smijem izraziti nadu da će muslimani svoju budućnost u Evropi graditi na temeljima svoje privrženosti univerzalnim islamskim duhovnim vrijednostima u kojima mogu i moraju iznalaziti duhovna i kulturno-povijesna uporišta za dobročinstvo, suživot, dijalog, mir i lojalnost demokratskim, pravnim i političkim vrijednostima zemalja u kojima žive.
Uvjeren da će Republika Hrvatska kao i muslimani u Hrvatskoj u tom pogledu, a na temeljima plodotvornog iskustva o kojem svjedoči i godišnjica koju obilježavamo, u budućnosti imati značajnu ulogu, uvjeravajući vas da ćete u takvom opredjeljenju i nastojanju u Islamskoj zajednici na čijem se čelu nalazim imati iskrenog i pouzdanog sugovornika i suradnika, još jednom Vam čestitam i upućujem izraze poštovanja i zahvalnosti“, zaključio je svoje obraćanje reisu-l-ulema Kavazović.
