Pogledajte snimak sa Brda Milosti na Arefatu: “Ja Rabbi, danas nas je tako malo” /VIDEO/

Ovaj snimak sa Brda Milosti napravio je naš hadžija Emin Muharemović prije sahat vremena. Prizor je istovremeno prelijep i tužan jer je Arefat skoro prazan. Hadžije su završile boravak na Arefatu. Hadžija Emin emotivno uči dovu: "Ja Rabbi, danas nas je tako malo"

275

Jedno od najupečatljivijih obilježja Arefata je, svakako, Džebelu-r-Rahme (Brdo milosti). Ne možemo a da ne spomenemo kako predaje govore da su se na tom brdu naš otac Adem i majka Hava prvi put sreli nakon spuštanja na Zemlju. To brdo se zove još i Džebelul-Ilal (od hilal, odnosno polumjesec). Brdo se nalazi u istočnom dijelu Arefata na udaljenosti 1,5 km od Nemire. Visoko je 382 m i na njemu se nalazi zidani stub visok 8 m. Navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., za vrijeme boravka na Arefatu odabirao mjesto za boravak kako bi Džebelu-r-Rahme bilo između njega i Kabe, a isto to je činio i za vrijeme svog cjelokupnog boravka u Mekki kada bi obavljao namaz kod Kabe.

Arefat i El-Meš'aril-Haram

Malo je muslimana koji ne znaju za Arefat, ali još je manje onih koji znaju šta je to Meš'aril-Haram koji spominje Uzvišeni Allah u Kur'anu zajedno sa Arefatom. Oni koji su ga posjetili uvijek ga se sjećaju sa čežnjom za ponovnim dolaskom na njega, a sve to nimalo nije čudno budući da se radi o najznamenitijim obilježjima islama.

U ovom radu upoznat ćemo se detaljnije samo sa nekim znamenitostima Arefata, jer bi nam za detaljno upoznavanje trebalo daleko više prostora. Geografski, to je visoravan 22 km jugoistočno od Kabe. Ukupna površina Arefata je 10, 4 km² i čitava visoravan nalazi se van granica Harema. Na Arefatu se u isto vrijeme, 9. zul-hidždžeta, sakupe i borave do sumraka sve hadžije, njih oko 3 miliona. Brojne predaje govore da je Dan Arefata najbolji dan u godini i da se može porediti jedino sa Lejletul-kadrom, koja je najbolja noć. Ali šta je Meš'aril-Haram?

Arefat i El-Meš'aril-Haram u Kur'anu

Uzvišeni Allah mubarek mjesto Arefat spominje u Svome vječnom govoru – Kur'anu, u okviru govora o obredima hadždža: A kada pođete sa Arefata, spominjite Allaha kod časnih mjesta; spominjite Njega, jer vam je On ukazao na Pravi put, a prije toga ste bili u zabludi. Zatim krenite odakle kreću ostali ljudi i tražite od Allaha oprosta, jer Allah, uistinu, prašta i samilostan je. A kad završite obrede vaše, opet spominjite Allaha, kao što spominjete pretke vaše, i još više Ga spominjite! (El-Bekare, 197.-202.)

Vidimo da se u ovim ajetima govori o hadždžu i da se spominje Arefat, ali se u prijevodu izgubila izvorna arapska sintagma El-Meš'aril-Haram i na bosanski je prevedena kao “časna mjesta”. Dakle, riječ Arefat nije prevođena, dok je sintagma El-Meš'aril-Haram prevedena.

Zašto je nazvan Arefatom

Arapski jezičari razišli su se u pogledu riječi Arefat, da li se ona odnosi samo na jedno mjesto ili obuhvata skup više mjesta, jer ova riječ označava jedno poznato mjesto dok jezičari lahko uočavaju da je u izvornom arapskom nazivu došla sa pravilnom množinom ženskog roda!? Tako učenjaci basrijske škole tvrde da se ona odnosi na skupinu mjesta jer je došla s nastavkom pravilne množine ženskog roda. Druga, znatno manja skupina zagovara da je to imenica jednine koja ima samo prividan nastavak za množinu. Učenjaci kufijske škole kažu: “Arapi nikada ne nazivaju nešto množinom a da ga poslije smatraju jedninom.” Treći kažu: “Arefat nije nikakva predaja niti preneseno ime, nego je riječ o mjestu, tj. o predjelu koji je nazvan tako zajedno sa svim okolnim dijelovima.”

Govoreći o tim predajama i raspravama jezičara, Ibn Džerir kaže: “Najispravnije, po meni, je mišljenje da se radi o jednom poznatom mjestu koje je nazvano u množini. Pa kada se deklinira gubi se svojstvo množine koje mu stoji u osnovi…” (Ibn Džerir et-Taberi, Tefsir, 2/286.-287.)

O povodu nazivanja tih predjela imenom Arefat postoje mnoge predaje. Od Es-Sudijja bilježi se da je rekao: “Kada je Ibrahim, a.s., oglasio ljudima hadždž, pa su mu se ljudi odazvali sa telbijjom i došao mu je ko mu je došao, Uzvišeni Allah mu je naredio da ode do Arefata. Ibrahim, a.s., je izašao i kada je došao do jednog drveta kod Akabe, tu ga je sačekao šejtan i stao ga odvraćati, na što ga je Ibrahim, a.s., gađao sa sedam kamenčića, izgovarajući tekbir sa svakim bačenim kamenčićem. I to se ponovilo tri puta. Kada je vidio da mu ne može ništa, a Ibrahim nije znao gdje će otići, krenuo je sve dok nije došao do Zel-Medžaza, pa je tu pogledao u njega i nije ga prepoznao, nego je samo prošao i zato je to mjesto prozvano Zel-Medžaz. Zatim je Ibrahim ponovo krenuo sve dok nije stigao na Arefat. Čim ga je pogledao, prepoznao ga je po opisu pa je rekao: ‘Spoznao sam!’, pa je to mjesto prozvano Arefat.”

Od Alije, r.a., prenosi se da je rekao: “Uzvišeni Allah poslao je Džibrila Ibrahimu, a.s., pa je zajedno s njim obavljao hadždž. Kada je došao na Arefat rekao je: ‘Spoznao sam!’, a još jednom je bio tu prije toga, pa je zbog toga to mjesto prozvano Arefat.”

Atta’ navodi predaju u kojoj se kaže: “Arefat je dobio to ime zato što je Džibril, a.s., pokazivao obrede hadždža Ibrahimu, a.s., a on je stalno govorio: ‘Znam, znam.’ Pa je zato to mjesto nazvano Arefat.”

Postoji i mišljenje da je Arefat dobio ime po tome što ljudi na njemu priznaju svoje grijehe (ar. i'teref – priznati). Drugi navode da je dobio ime zato što su se na njemu konačno sastali Adem i Hava, nakon što ju je Adem, a.s., dugo vremena tražio pa su se našli na Dan Arefata i prepoznali (ar. te'arefa), pa je taj dan nazvan Dan Arefata, a to mjesto Arefat. Na Arefatu se okupljaju sve hadžije i to od sabaha do akšama 9. dana zul-hidždžeta. Na mjestu na kojem se nalazio šator Allahovog Poslanika, s.a.v.s., dok je boravio na Arefatu podignuta je džamija En-Nemire. Nazvana je po malom brežuljku koji se nalazi iza nje. Na tom mjestu, u dolini Arime, Allahov Poslanik, s.a.v.s., održao je svoju poznatu hutbu na Oprosnom hadždžu. Prvi put tu je sagrađena džamija za vrijeme Abbasija, a ona danas zauzima površinu od 110.000 m² i može primiti 350.000 klanjača. Na Arefatu se nalazi i mala džamija koja se danas jedva primjećuje među ogromnim kompleksima. Nalazi se nedaleko od Džebelu-r-Rahmeta (Brda milosti) i to sa desne strane puta do njega. To je mjesto na kojem je Allahov Poslanik, s.a.v.s., boravio do polaska na Muzdelifu nakon što je na En-Nemiri održao hutbu na dan boravka na Arefatu.