Gradnja Pelješkog mosta tema je koja se nametnula kao najvažnije otvoreno pitanje u odnosima BiH i Hrvatske. Situaciju u kojoj imamo oprečne stavove zvaničnika dviju zemalja dodatno kompliciraju i različiti pogledi unutar same BiH u vezi sa gradnjom ovog mosta.
Pored očekivanog HDZ-ovog opstruiranja borbe za pravo BiH na pristup otvorenom moru, u posljednji mjesec svjedočimo i žestokom verbalnom sukobu potpredsjednika SBB-a Damira Arnauta i zastupnika SBB-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damira Arnauta.
Ovaj potonji je na sjednici Zastupničkog doma, održanoj 5. jula 2017. godine, kazao da eventualnoj gradnji Pelješkog mosta mora prethoditi konačno rješavanje pitanja morske granice između BiH i Hrvatske.
– Mi trebamo insistirati da Hrvatska prvo promijeni svoj Pomorski zakonik koji je donijela 1994, a onda ponovila 2004, i da izmjeni tu odredbu koja se tiče unutrašnjih voda između rta Proizd i ostrva Vodnjak kako bi BiH imala puno pravo po UNCLOS-u da ostvaruje neškodljiv prilaz do otvorenog mora, a to je najmanje što imamo po UNCLOS-u. I tek onda dolazimo na gabarite tog Pelješkog mosta. A Pelješki most jeste donekle vezan i na to gdje se nalazi, odnosno da li se nalazi nad teritorijalnim morem Hrvatske ili nad našim teritorijalnim morem, a da bismo to znali, trebamo prvo obaviti razgraničenje – izjavio je Arnaut na toj sjednici.
Minimum sa kojim BiH treba krenuti, dodao je zastupnik Arnaut, jeste ono što nam pripada po međunarodnom pravu mora, a to je da do otvorenog mora ne prolazimo kroz unutrašnje vode Hrvatske.
– Preduslov tome je da Hrvatska izbriše ravne polazne crte između rta Proizd i ostrva Vodnjak – izjavio je SBB-ov zastupnik.
Potpredsjednik kontra zastupnika
S druge strane, potpredsjednik SBB-a Damir Arnaut je prije nekoliko dana u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju negirao tvrdnje zastupnika Damira Arnauta, kazavši da je jedini preduvjet za gradnju mosta zapravo ispunjavanje uvjeta u vezi s tehničkim karakteristikima mosta.
– Ako je 55 metara visina plovnog puta, što podrazumijeva visinu između crte srednje visoke vode i donje platforme mosta, a širina između stubova 200 metara, interesi i prava BiH zadovoljeni su i zaštićeni – kazao je potpredsjednik SBB-a.
Protivnike gradnje Pelješkog mosta, odnosno one koji tu gradnju uslovljavaju rješavanjem pitanja morske granice i ostvarivanjem prava BiH na pristup otvorenom moru, potpredsjednik SBB-a optužuje za “vođenje populističke kampanje”. Sudeći prema izrečenim stavovima, kritika potpredsjednika SBB-a Damira Arnauta se odnosi i na zastupnika SBB-a Damira Arnauta. Da se ne radi o dijametralno suprotnim stavovima izrečenim u kratkom vremenskom razmaku, pomislili bi da se radi o istoj osobi.
Ukoliko je sve navedeno ipak izjavila ista osoba, odnosno jedan Damir Arnaut, onda ranija pisanja Dnevnog avaza o njemu kao “potrčku”, konzumentu narkotika i pacijentu psihijatrijskih klinika dobijaju novu dimenziju. Postoji i mogućnost da su suprotni stavovi dvojice Arnauta ili jednog Arnauta, kako hoćete, zapravo posljedica težnje Fahrudina Radončića da kapacitete svoje stranke stavi na raspolaganje Draganu Čoviću, a nauštrb interesa BiH.
Potpredsjednik SBB-a Fahrudina Radončića je novinaru Slobodne Dalmacije kazao da bi instistiranje BiH na tome da se Pelješki most ne gradi bilo “nerazuman i neutemeljen pristup”.
– Bakir Izetbegović i SDA u cijelosti zanemaruju činjenicu da je upravo djelovanjem njegovih prethodnika u Predsjedništvu BiH planirana visina mosta podignuta na 55 metara, a širine između stupova na 200 metara, te pokušavaju pridobiti javnost s potpuno neutemeljenom tezom da bilo kakav most, bez obzira na njegove gabarite, nije dopušten na toj lokaciji – dodao je on.
Treba arbitraža, ne treba arbitraža
S druge strane, zastupnik SBB-a Damir Arnaut je 5. jula 2017. godine izjavio da su Izetbegovićevi prethodnici u Predsjedništvu BiH, o kojima je govorio potpredsjednik SBB-a Damir Arnaut, donijeli niz odluka i zaključaka te da su čak slali protestne note Republici Hrvatskoj zbog neriješenog pitanja morske granice, odnosno zbog “ravnih polaznih crta koje Hrvatska nije imala pravo proglasiti”.
– Taj saziv Predsjedništva to zaista jeste radio i ne može se reći da je to zastarjelo. Ta baza postoji. Međutim, dugo je vremena prošlo i mislim da treba intenzivirati te aktivnosti – kazao je zastupnik Arnaut 5. jula na sjednici Parlamenta BiH, a tom prilikom je dodao i da “BiH nije zakasnila u traženju svojih prava”.
Odgovorio mu je mjesec kasnije potpredsjednik SBB-a Damir Arnaut, kazavši da je “prijeko potrebno poštovati dobrosusjedske odnose”.
– To uključuje i prihvaćanje da Hrvatska može graditi most čije dimenzije ne narušavaju prava i interese BiH – izjavio je potpredsjednik SBB-a, koji je dodao i to da bi pri rješavanju pitanja morske granice bilo “nadasve nelogično pribjegavati arbitraži”.
Da Izetbegovićevi prethodnici u Predsjedništvu BiH nisu rješavali pitanje dimenzija mosta, kako je to izjavio potpredsjednik SBB-a Damir Arnaut, već da je isključivo rješavano pitanje granice, potvrdio je na sjednici Zastupničkog doma 5. jula i Željko Komšić, aktuelni zastupnik i nekadašnji član Predsjedništva BiH.
– Ja sam jednom prilikom saopćio tadašnjem premijeru, gospodinu Sanaderu, da je Republika Hrvatska svojim zakonodavstvom u dva navrata prekršila Međunarodnu konvenciju o pravu mora, da ćemo ih tužiti Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu. Znate kako se ponašao? Kao da ga je grom pogodio. Tad je rekao: “Pa ovo nije uredu, prvi put to spominjete”. Oni su nama nudili arbitražu. Imamo pravo da idemo na Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu sa tužbom protiv Republike Hrvatske. Dakle, tehničke stvari, pregovore na tehničkom nivou, naravno, vodilo je Vijeće ministara, odnosno Ministarstvo prometa i komunikacija, ali Predsjedništvo je tad zbog ovakve situacije uzelo aktivniju ulogu i stavili smo do znanja tadašnjim organima Republike Hrvatske šta se može sve desiti ako uđemo u tu priču – izjavio je Komšić.
Izvor: Faktor
