SAFF

Povratak Amerike u područje „plodnog polumjeseca“

Facebook
Twitter
WhatsApp

Autor: Walid Phares / Preveo: Abdullah Nasup

Nakon što je Trump objavio naredbu o povlačenju američkih trupa iz Sirije, mnogi su požurili da ga optuže za loše vođenje politike u domenu odbrane i nacionalne sigurnosti. Prigovor je upućivan uz objašnjenej da će to ostaviti veliku prazninu na važnom geografskom području duž tursko-sirijske granice, kao i da je to pokazatelj ostavljanja kurdksih snaga na cjedilu. Analitičari su se, također, bavili i pitanjem hoće li SAD napustiti vojnu bazu u Tenefu, na jugu Sirije.

U tom ozračju koje je odavalo dojam da američka uloga u regiji postaje marginalna, fokus je stavljen na mogućnost da turska i sirijska vojska preuzmu kurdska područja.

Pisao sam o tome da će povlačenjem na ovakav način SAD izgubiti adut u borbi protiv iranske ekspanzije i pojačati pritisak na američke snage u Iraku, što bi moglo dovesti i do njihovog povlačenja iz te zemlje. Takav razvoj događaja doveo bi do stvaranja nove geografije u Siriji, Iraku i Libanu, a Saudijska Arabija i zaljevske zemlje našle bi se pod pritiskom.

Razgovarao sam sa članovima kongresa i generalima o planu A koji podrazumijeva nastavak američkog angažmana na strani YPG-a do samog graničnog područja, i plan B koji podrazumijeva povlačenje američkih snaga iz Sirije u Irak.

Međutim, pritisci su utjecali na promjenu plana B i ponovnu procjenu odluke o povlačenju, nakon čega je zaključeno da je ostanak američkih snaga u Siriji neophodan, a to znači ponovno raspoređivanje američkih snaga u području, sada sa jačim intenzitetom.

Novi plan, plan C, podrazumijeva povlačenje američkih snaga sa graničnog područja i prihvatanje sigurne zone u kojoj će Rusija i režim vršiti formalne patrole, da bi se spriječilo napredovanje turskih snaga. Ovaj plan se fokusira na povlačenje YPG-a u oblasti najmanje 30 kilometara udaljenom od granice sa Turskom, gdje će se ostaviti prostor za sigurnu zonu u kojoj će u budućnosti biti raspoređene međunarodne snage, najvjerovatnije evropske.

Važnost plana C je u tome što će osigurati ostanak Kurda na tom području, a omogućiti izbjeglicama da se vrate. Kurdi pod komandom generala Mazluma Abadija prihvataju ovaj plan po kojem bi postojalo područje na kojem bi bili okupljeni Kurdi, Arapi i Asirci, i odvojeni Turske.

Kurdskim snagama koje su bile na rubu kraha Trump je dao strateški važnu ulogu kakva nije viđena ranije: umjesto da se nalaze raspoređeni duž granice s Turskom, dobili su drugu ulogu, koja je za Ameriku možda mnogo važnija, a to je da budu raspoređeni duž granice sa Irakom i oko naftnih polja. Prema postojećim informacijama, Trump je generalu Mazlumu Abadiju ponudio značajan postotak od eksploatacije nafte kako bi se finansirala uprava „Kurdistana u Siriji“, zatim otvorena je mogućnost za naoružavanje ovih snaga naprednim naoružanjem i njihova reorganizacija kako bi postale regularne oružane snage kurdske regije. Cilj svega toga je da se od ovih kurdskih snaga načini strateški američki saveznik u borbi protiv ostataka ISILA i sprečavanju napretka šiijskih milicija koje kontrolira Iran.

Govoreći povodom ubistva ISIL-ovog vođe Bagdadija, Trump je istakao dvije ključne tačke:

Prva je da kurdske snage imaju neograničenu podršku i da su u mogućnosti da kontroliraju sjevernu i istočnu granicu Sirije, da su te snage glavni oslonac u borbi protiv Irana u regiji. Trump je spomenuo i mougćnost da neke arapske snage budu naoružane. Na taj način se stvaraju pretpostavke za presjecanje brze ceste kojom se Iran želi povezati sa Bejrutom.

Drugu tačku predstavlja Trumpov govor o uspostavljanju dvije američke baze u regiji: vazduhoplovne baze u Irbilu i kopneno-vazduhoplovne baze na istoku Sirije, a upravljanje bazama bilo bi kombinirano kurdsko-američko.

Ovo znači ponovno raspoređivanje. I uprkos povlačenju američkih snaga sa velikog geografskog područja, američke snage bit će raspoređene tako da formiraju jake oblasti pod svojom kontrolom na istoku Sirije i zapadu Iraka, gdje će američki vojnici biti zaštićeni prisustvom kurdskih snaga na širokom području.

Ovaj novi plan, za razliku od prethodnog plana o povlačenju, ima široku narodnu podršku u SAD-u. Novi plan se fokusira na čuvanje nafte, podršku Kurdima i suzbijanje iranskog utjecaja. Uporedo s tim, uspostavljanje ove američke vojne zone na prostoru iračkog Anbara i sirijske pustinje, snažna je poruka Saudijskoj Arabiji i arapskim saveznicima u Zaljevu, da u regiji postoji možna američka sila koja im čuva leđa i koja će spriječiti napredovanje Irana prema zaljevskim zemljama.

Ne znam da li će američka vojna komanda djelovati tako brzo u ovom pravcu da nam omogući da vidimo ispunjenje tih planova, ali znam da kad se Trump odluči da nešto provede u djelo, nastoji to izvesti što brže, kako bi osujetio reakcije protivnika.

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA