Na margini Drugog festivala mira u Briselu, predsjednica Frankofonskog parlamenta Brisela, Julie de Groote, dala je kratki intervju za arapski list Asharq Al-Awsat. De Groote je kazala: “Što se tiče sigurnosnih mjera možemo reći da je vlada uradila mnogo, ali nije učinila dovoljno da podrži ovakve skupove i inicijative koje su najbolji odgovor na eksplozije u Briselu koje su se desile prošle godine. Primjetno je intenzivno prisustvo policije i vojske na ulicama i to znači da je vlada učinila mnogo na povećanju sigurnosti na ulicama. Ali, da li je učinila mnogo kada je u pitanju organizacija ovakvih kulturnih manifestacija? Odgovor je, naravno, da nije. Iz tog razloga smo mi u briselskom parlamentu odlučili da podržimo ovu inicijativu. Smatramo da je ona veoma bitna jer svima nam pruža priliku da dođemo i kažemo ovo je Brisel, grad u kojem ljudi žive sretno i u međusobnoj toleranciji. Svi učestvujemo u kulturnim i umjetničkima aktivnostima i to je naš odgovor na prošlogodišnje eksplozije u Briselu”
Govoreći o odnosu vlade prema omladini i mjerama njihove zaštite od ekstremizma, De Groote je kazala: “Vlada je učinila mnogo na pojačanju zaštite važnih objekata, ali nije učinila mnogo na pronalaženju pravog rješenja za probleme mladih. Vlada je provela određene mjere pojačanog prisustva policije u dijelovima grada u kojima pretežno žive imigranti, ali po mom mišljenju pravi odgovor su manifestacije poput ove, koje će ukazati omladini da žive u sredini u kojoj mogu ostvariti različite korisne projekte.”
Na pitanje da li je za zaštitu omladine od ekstremizma odgovorna država ili staratelji, škola i vjerske ustanove, predsjednica briselskog parlamenta, je odgovorila: “Vjerujem da su svi odgovorni u određenoj mjeri. Ali, važno je da ne krivimo samo jednu odgovornu stranu ili instituciju. Naprimjer, neki kažu kako su džamije krive za porast ekstremizma, a ja pitam kako, kad znamo da mladići koji su upleteni u teroristička djela nisu išli u džamiju niti su bili posvećeni proučavanju Kur'ana, nego su bili poznati po konzumiranju alkohola i drugim stvarima.”
Julie de Groove je također, kazala: “Rasizam je prisutan i on, također ima ulogu u pojavi vjerskog ekstremizma (kod muslimana). Mladi (muslimani) se suočavaju sa problemom rasizma i mržnje koji se prema njima ispoljavaju kada traže posao ili jednostavno izađu u šetnju.”
Frankofonija
Frankofonija – službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koje koriste francuski kao nacionalni jezik, službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Frankofonija je francuski izraz, skovan 1880. od strane francuskog geografa Onesima Reklua (Onésime Reclus), brata Elisija Reklua (Elisée Reclus), kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.
