Grupa intelektualaca, predvođena profesorom Suadom Kurtćehajićem vodi višemjesečnu kampanju za povrat suvereniteta Bosne i Hercegovine nad Sutorinom. Ovu inicijativu podržava većina građana BiH. Sutorina je nekada bila dio Bosne i Hercegovine, međutim u bivšoj Jugoslaviji komunistički lideri su Sutorinu dali Crnoj Gori.
Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 iz Sarajeva uputila je dopis Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u kojem se traži od parlamenataraca da se ne osvrću na inicijative intelektualaca i glas većine građana BiH te da ratificiraju sporazum o granicama sa Crnom Gorom i na taj način Sutorinu zauvijek ostave pod suverenitetom susjedne zemlje. U nastavku prenosimo spomenuti dopis Kruga 99 Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine:
“Krug 99 polazi od uvjerenja da su mir i stabilnost, očuvanje i jačanje međunarodnog subjektiviteta, teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine trajno i najvažnije političko opredjeljenje bosanskohercegovačke državotvorne javnosti, i da svako narušavanje takve, na žalost, krhke pozicije BiH, jeste politički avanturizam sa nesagledivim posljedicama, kako za BiH tako i region u cjelini. Svaki politički postupak ili građanska inicijativa, pa i onda kada se zaklanja iza tzv. naučne akribije, mora biti samjeravan racionalno, bez populističkih strasti, i u kontekstu krajnjih konsekvenci, odnosno koliko takve inicijative mogu utjecati ili biti iskorištene za dalje jačanje ili pak slabljenje državne pozicije BiH.
Aktuelne inicijative i rasprave o Sutorini, kao i druge namjeravane, kojima se hoće otvarati pitanje državnih granica BiH na osnovu interpretacije historijskih prava kao ključnog argumenta, jesu opasan uvod u novu „balkanizaciju“ ovih prostora, čiji je krešendo uvijek bio krvav. Naše uvjerenje nije samo u skladu sa stavovima ključnih faktora internacionalne politike da je pitanje granica na Balkanu završeno, već i činjenicom da je u procesu disolucije SFRJ, Republika Bosna i Hercegovina stekla ravnopravan internacionalni (međudržavni) pravni status sa drugim republikama bivše Jugoslavije priznanjem rezultata referenduma o nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u tadašnjim, postojećim, granicama (Badinterova komisija, prijem u UN, i dr.). Takođe, pokretači rasprave o Sutorini ne iznose niti jedan relevantan argument zasnovan na kriterijima internacionalnog (međudržavnog) prava u sličnim situacijama, niti vjerodostojnu znanstvenu analizu kojom bi se pobio višegodišnji rad meritorne državne komisije o razgraničenju.
Bosna i Hercegovima ima internacionalno priznanje svog državnog subjektiviteta, ali još uvijek nema faktičko priznanje od strane susjednih država koje se stiče međusobnim priznanjem i ratifikacijom granica. Ratifikacijom sporazuma o granicama s Republikom Crnom Gorom de facto bi se po prvi put i u međudržavno-pravnim relacijama priznale granice Bosne i Hercegovine u faktičkom i ne samo političkom smislu. Rušenjem ovog sporazuma biće otvoren prostor i razlog za dalje odlaganje ratifikacije granica sa Republikom Srbijom i Republikom Hrvatskom. Svaka od pomenutih država ima ratificirane granice svog državnog teritorija bar sa nekim od susjednih država, dok BiH, bez i jedne priznate granice, i dalje ostaje prostor nagodbi i nagađanja upravo interpretacijama i argumentima prošlosti i sl. Ovom inicijativom se zaklanja realno postojeći problem i nužnost rješenje problema granica u Neumu, što uključuje i izlaz na međunarodne plovne puteve.
BiH ne smije unutrašnjopolitičkim potezima stvarati ambijent za ostvarivanje vjekovnih aspiracija za izlazak na more drugih država, niti postajati prostor za njihova nadmetanja, koje je tako često u prošlosti skupo plaćala. Isto tako, aktuelni nesporazumi Hrvatske i Crne Gore oko Prevlake ne smiju se rješavati preko BiH politizacijom pitanja Sutorine, tim prije ako se ima u vidu nevoljkost u ratificiranju prethodno sačinjenog sporazuma o Neumu.
Usporavanja, sada sasvim izvjesnog, puta Republike Crne Gore u EU i NATO integracije putem aktiviranja mehanizma nerješenih granica, i moguće dugogodišnje međunarodne arbitraže o pitanju Sutorine, nije ni u kakvom strateškom interesu Bosne i Hercegovine. Naprotiv. Polazeći od načela reciprociteta u međudržavnim odnosima i Republika Crna Gora, koja će najvjerovatnije biti član EU prije BiH, može odgovoriti istom mjerom, upravo na bazi reciprociteta onda kada BiH to bude najpotrebnije. U strateškom je interesu Bosne i Hercegovine razvijanje dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa sa stabilnom Republikom Crnom Gorom gdje bi 254,4 kilometara zajedničke i mirne granice trebalo biti faktor međusobne sigurnosti i saradnje, povod za brže saobraćajno povezivanje i cestovnim, i željezničkim putem, a posebno prema luci Bar za koji BiH ima strateški privredni interes”, za Krug 99 Adil Kulenović, predsjednik
