Početkom 16. stoljeća Bosanac Sufi Mehmed-paša je uvakufio veliki dio svoga bogatstva i sagradio brojne građevine u najstarijem banjalučkom naselju Gornjem Šeheru, kao što su ćuprija preko Vrbasa, Carevu džamija na lijevoj obali Vrbasa, Sufi Mehmed-pašinu džamija na desnoj obali Vrbasa, veliko javno kupatilo (hamam), šezdeset i devet dućana, veliki han, (karavan-saraj), tri mlina itd…. tako je nastala kasaba Banjaluka.
Prvi bosanski beglerbeg Ferhat paša Sokolović 1580, je utemeljio onaj dio Banja Luke koji se naziva Donji Šeher (Kal'ai-džedid) i od kasabe napravio grad šeher Banjaluku. Preko dvije stotine objekata je izgradio Ferhad paša u ovom gradu. Iz njegove vakufname i drugih dokumenata znamo da je u Banjaluci podigao džamiju Ferhadiju , uz nju turbe za sebe, mekteb, šadrvan pred džamijom , medresu, hamam, vodovod, sahat kulu, karavan saraj, most na Vrbasu, most na Crkvini,oko dvije stotine dućana, javni toilet, mlinove na Vrbasu, te dvor za bosanskog begler bega. Njegov je bezistan s oko stotinu dućana podignut od novca kojeg je zavještao poslije smrti. Ferhad paša izgradio i 1587 današnji Kastel. Banjaluka je u 16. stoljeću bila centar obrazovanja i pored Ferhat-pašine tu su bile još četiri medrese.
Samo u periodu zlatnog doba Banjaluke u 16. stoljeću i početkom 17. stoljeća izgrađeno je oko 45 džamija od kojih su najpoznatije: Careva džamija, Gazanferija džamija, Džamija Hasana defterdara (Arnaudija), Ferhat pašina džamija (Ferhadija), Džamija Hadži-Mustaj paše Sokolovića, Sitarska džamija, Tabačka džamija, Kalenderija džamija,Kubad-agina džamija, Džafer-agina džamija, Osman-šahova džamija, Mahmud Ćelebijina džamija na Ilidži ,Musala (džamija Gornji Šeher), džamija Hadži Saliha (Stupnička džamija), Hadži Osmanbega džamija (Talih),Behram-begova džamija, Sofi Mehmed-pašina džamija, Hadži-Begzadova (Grabska džamija) sve iz 16. stoljeća i Hadži Kurd džamija, Hadži-Pervizova džamija (Potočka), Mehdi-bega Imamovića džamija (Hisečka) iz ranog 17. stoljeća.
Prema popisu iz 1851. godine Banjaluka je imala 34 muslimanske mahale : Gazanferija, Kul, Mejdan, Potok, Stupnica, Suturlija, Hadži-Zulfikarova, Hadži-Kurtova, Hadžibeg-zadova, Džaferagina, Hunćarija, Tabaci, Pećina, Mehdibegova, Hadžibabina, Apardi-pašina, Daudija, Seferagina, Simidija, Tefterdarija, Pobrđe, Ferhadija, Pašićeva, Sijamija, Hadži-Omerova, Kalauzija, Herićeva, Mustaj-pašina, Šabanagina, Ilidža, Sofi Mehmed-pašina, Osman-pašina, Kalenderija, Hadži-Firuzova, dvije ciganske mahale Kul-Cigani i Ciganluk a samo u jednoj mahali Varoš živjeli su hrišćani.
U gradu sve do 19. stoljeća uopće nije bilo pravoslavaca. O tome nam svjedoči i Rus A. Giljferding koji je sredinom 19. stoljeća posjetio ovaj grad. On kaže: “Ranije u gradu nije bilo pravoslavaca. Ovamo su doselili nedavno u toku ovog stoljeća”. Prva crkva u Banjaluci (Ćelija) podignuta je 1862. godine, dok su je gradu prema popisu iz 1851. godine još uvijek bilo je 39 džamija koje su dočekale nastanak Jugoslavije 1918 godine i koje su sve do jedne srušene u idućih 75 godina.
U staroj Jugoslaviji je srušeno osam banjalučkih džamija Herica-1918.; Debagija (Tabačka)- 1919.; Kalenderija (Sinikova)-1923., Pašića-1924., Apardi-pašina-1928., Džaferagina-1928.; Kubad-agina-1930.; Šehova (Sijamija) -1930.
U socijalističkoj Jugoslaviji srušeno je 15 džamija: Mahmud Čelebijina (Ilidžanska)- 1950. Hadži Firuzova -1950, Mustafa-pašina -1955, Musalla -1957. Hunkarija ili Careva -1957. Daudija (Medreska)- 1959, Osman-šahova džamija-1959. Pedesetih godina dvadesetog vijeka porušene su i Hadži Babina (Šarena), Simidija, Sitarska, Čaršijska (Suki Sagir), Mejdan, Daudija, Mustafa-pašina i Hadži-Babina džamija.
Ostalih 16 džamija porušene su u zadnjem ratu.
(Izvod iz neobjavljene knjige “Nesagoriva Bosna u vječitoj vatri”)
