Iako vlast na državnom nivou još nije uspostavljena javnost s velikim zanimanjima prati dešavanja i kalkulacije u vezi s onim što bi nam se moglo desiti ako šestorka uspostavi vlast s HDZ-om i SNSD-om.
Prije svega prati se razvoj situacije oko izmjena Izbornog zakona BiH, za koji je utvrđen i rok od šest mjeseci po želji Dragana Čovića, a što je ovjereno potpisima Sporazuma između ove stranke i osmorke, od koje je ostala šestorka na državnom nivou.
Te izmjene prema sporazumu trebaju se desiti najkasnije u roku šest mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, što uključuje provođenje ograničenih ustavnih reformi, usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa presudom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava, te primjenu ostalih načela i elemenata predmetnog sporazuma.
Ono što smo do sada slušali jeste pojašnjenje da je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina, te da je to nemoguće učiniti bez SDA i DF-a koji ostaju u opoziciji.
„Obzirom da se neprekidno pominje navodna isporuka Izbornog zakona HDZ-u itd. Izborni zakon je stvar Ustava BiH i sve da hoće ove stranke koje su okupljene oko SDP-a i HDZ-a, ali Osmorka to ne mogu učiniti bez 2/3 većine u državnom parlamentu gdje se mijenja Ustav, dakle bez SDA i DF – govorio je predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić.
I tu je apsolutno upravu, nema izmjena Ustava bez 2/3 glasova. Ali, problem nastaje kada se matematički preračuna da se do 2/3 prema sadašnjem stanju u Parlamentu BiH može doći i uz pomoć opozicije iz RS-a (pet ruku), tako da SDA i DF ne bi ni bili potrebni.
Naravno, najveći je problem ukoliko bi se desilo da se u FBiH partneri dogovore o indirektnom načinu biranja članova Predsjedništva BiH, a na šta Milorad Dodik ne pristaje u Republici srpskoj i tada bi se stvorila dodatna asimetrija, a Rs dobio dodatne obrise države!
Ni opoziciji, tačnije PDP-u koji ima dva zastupnika u PD PSBiH ne smeta asimetrija i spremni su podržati dogovor partnera iz Federacije. Tako je Branislav Borenović nedavno kazao da nemaju namjeru biti prepreka onome što je interes većine u Federaciji.
„Tako da bi se moglo razgovarati o promjenama Ustava BiH, ali ako neće ugroziti sadašnji, direktan način izbora Predsjedništva BiH iz Rs-a“, istakao je Borenović.
Nebojša Vukanović koji također ispred ‘Za pravdu i rad’ ima jednog zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH kaže za Patriju da bi podržao ovakav model koji bi značio uvođenje dodatne asimetrije.
„Treba mijenjati izborni zakon, prije svega uvesti video nadzor i skenere, to je osnovno kako bi se osiguralo da se vidi kakva je volja naroda. Nemam ništa protiv da se iz Republike Srpske bira direktno, kao i do sada, kao i da se uvedu dva kruga glasanja za predsjednika, člana Predsjedništva BiH i gradonačelnike, a nemam ništa protiv da se u Federaciji BiH bira indirektno“, kazao je Vukanović.
Inače, u slučaju da se promijeni način izbora članova Predsjedništva i da ono bude indirektno, dakle iz Parlamenta, doći ćemo u situaciju da će se entitetskim glasanjem uvjetovati i ta kadrovska rješenja i može se desiti da ono ne bude ni izabrano, pa i Vijeće ministara koje prema Ustavu predlaže Predsjedništvo BiH.
Na ovo je upozorio i Željko Komšić, član Predsjedništva koji je pojasnio razliku u mandatu koji daje narod i kada bi eventualno bili posredni izbori iz Parlamenta.
„Sad mandat daje narod. Taj mandat mora biti jak. Ono što je nudio Aprilski paket je da je sva moć u Vijeću ministara BiH, a Predsjedništvo kao protokolarna funkcija. Ako dva člana birate u Parlamentu i to iz FBiH to su dvije trećine, onda je pitanje može li biti vrhovni komandant, gazda vanjske politike. Pitanje je snaga mandata. Ovamo dolazi neko iz Rs-a. Dodik je imao ideju da predsjednik Rs-a bude i član Predsjedništva BiH. To vuče do onog pitanja koje Dodik ponavlja imaju li narodi pravo na samoopredjeljenje“, upozorio je Komšić.
Uz saglasnost Elmedina Konakovića, lidera NIP-a kojem je indirektan izbor prihvatljiv, SDP kao nekadašnji najveći protivnik asimetrije nije se oglašavao.
