Rusija je u četvrtak počela slati padobrance u Kazahstan da pomognu predsjedniku Kasimu Tokajevu ugušiti pobunu izraslu iz protesta protiv povećanja cijena goriva u toj autokratskoj i energentima bogatoj bivšoj članici Sovjetskog Saveza.Kazahstan je u srijedu proglasio vanredno stanje, a predsjednik Tokajev optužio je protestante za terorizam potican sa Zapada te je zatražio pomoć vojnog saveza koji okuplja dio država bivšeg Sovjetskog Saveza.
Rusija smatra da su najnovija zbivanja u Kazahstanu pokušaj, osmišljen spolja, da se na silu, potkopa sigurnost i cjelovitost države, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
“Rusija je, potvrđujući privrženost obavezama saveznika u okviru ODKB, podržala donošenje neodložnih mjera u vezi sa dramatičnim pogoršanjem unutarpolitičke situacije i eskalacije nasilja u Kazahstanu. Najnovije događaje u nama prijateljskoj zemlji vidimo kao pokušaj osmišljen spolja kako bi se potkopala bezbjednost i cjelovitost Kazahstana“, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Ruske novinske agencije citirale su čelnika ruske svemirske agencije Roscosmos Dmitrija Rogozina koji je rekao da je pojačana sigurnost oko ključnih instalacija na kozmodromu Baikonur u Kazahstanu, koje Rusija koristi za svemirska lansiranja.
#KazakhstanProtests
#Update: Gunfire Erupts on Streets of Almaty as Law Enforcement Moves In pic.twitter.com/Ki2RiJFGwm— RawNews1st?? (@Raw_News1st) January 6, 2022
Tako je dramatična kriza u Kazahstanu poprimila međunarodne razmjere, a u mnogim elementima može se usporediti s vojnom intervencijom Rusije u Ukrajini. Sada ostaje vidjeti hoće li drama u Kazahstanu imati tako teške posljedice na odnose Rusije te SAD-a i EU, kao što je imala ruska invazija na Ukrajinu.
Dramatična događanja u Kazahstanu, u kojima ima mrtvih i ranjenih, mogu imati dalekosežne posljedice na stabilnost cjelokupne evroazijske zone, na sigurnost svjetskog energetskog tržišta. Kazahstan posjeduje goleme rezerve urana, nafte i plina. Prošle godine ta je zemlja izvezla više od 40 posto svjetske proizvodnje urana koji koriste nuklearne elektrane. Također je među prvih desetak svjetskih dobavljača cinka i bakra. Još važnije, Kazahstan je veliki proizvođač i izvoznik nafte i plina te član OPEC-a.
Rusija smatra Kazahstan svojom sferom utjecaja, pa se svako narušavanje političke i ekonomske stabilnosti te zemlje u Kremlju doživljava kao još jedan udarac ruskim interesima. Kazahstanski predsjednik Kassym-Jomart Tokayev odmah je telefonski obavijestio čelnike Rusije i Bjelorusije o razvoju događaja. Ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nikako ne odgovara da nakon krvavih demonstracija u Bjelorusiji te krize oko Ukrajine, dođe do destabilizacije još jednog bliskog saveznika. Moskva vjeruje da bi bilo pogubno te vrlo loša poruka drugim državama iz njene sfere utjecaja ako režim u Kazahstanu počne pregovarati s opozicijom te pristane na njihove zahtjeve.
Ruski provladini mediji pobunu u Kazahstanu predstavljaju kao organiziranu zavjeru protiv Rusije. Komsomolskaya Pravda nazvala je protestee “prljavim trikom protiv Moskve” uoči “ključnih razgovora između Rusije i SAD-a i NATO-a”. Također, u Moskvi su optužili neodređene vanjske snage da su potaknule proteste u Kazahstanu kako bi se destabiliziralo istočni bok Rusije uoči runde diplomatskih pregovora na kojima Moskva želi razgovarati o ravnoteži snaga na svojim zapadnim granicama.
Glasnogovornica američkog predsjednika Joea Bidena zanijekala je da američka vlada stoji iza nasilnih protesta u Kazahstanu, tvrdeći da su neimenovani “Rusi” lažno optužili Washington da je izazvao nemire.
Bijela kuća prati proteste u Kazahstanu i podržava “pozive na smirenost, da se protestanti izražavaju mirno i da vlasti budu suzdržane“, rekla je Jen Psaki novinarima u srijedu.
Predsjednik Komunističke partije Kazahstana Nursultan Nazarbajev proglasio je samostalnost 1991. godine, u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza, a na izborima je izabran za prvog predsjednika samostalne države. Od tada Nazarbajev gradi diktaturu i kult ličnosti. Na predsjedničkim izborima 2015. godine Nazarbajev je po službenim izvještajima osvojio 97,7 posto glasova. Nakon ostavke koju je podnio 2019. godine, Nazarbajev je sačuvao titulu oca nacije te kontrolu nad Vijećem sigurnosti pa je tako i dalje nastavio upravljati zemljom. Za svog nasljednika Nazarbajev, po kojemu se danas zove prijestolnica Nursultan, grad super moderne arhitekture, imenovao je Kassym-Jomarta Tokayeva.
Pandemija je povećala nejednakost naroda
Prosječna plaća iznosi oko 600 dolara, no najveći broj Kazahstanaca ne zarađuje više od 350 do 400 dolara. Pandemija koronavirusa pogoršala je nejednakost. Narod je ogorčen zbog široko raširene korupcije u koji je upletena većina političara na čelu sa samim Nazarbajevim.
Međutim, možda je najveći nacionalni problem odnos između dvije etničke skupine: Kazaha kojih ima oko 68 posto i Rusa kojih je oko 21 posto. Oko 70 posto stanovništva su muslimani suniti, a oko 26 pravoslavci. Nekoć je Rusa bilo 38 posto, a broj im se smanjuje zbog toga što mnogi iseljavaju nakon što su 1990. izgubili privilegije, te zbog straha od budućnosti u toj zemlji.
Za više boravaka u toj zemlji uvjerio sam se koliko su ti odnosi opterećenje za normalno funkcioniranje države. Primjerice, 95 posto brakova su etnički čisti, nema miješanja Kazaha i Rusa. Jurij Kozlov, kompjutorski stručnjak, objasnio mi je da se Kazasi i Rusi rijetko druže, a još rjeđe žene, jer su prevelike civilizacijske i kulturološke razlike da bi druženja i miješani brakovi uspjeli.
Primjerice, premda je formalno zabranjeno, mnogi Kazasi imaju ženu i nekoliko ljubavnica što se doživljava kao nešto normalno. Mnogoženstvo je 1998. dekriminalizirano, a dva pokušaja da se legalizira poligamija nisu prošla u parlamentu. Ispitivanja javnog mnijenja pokazala su da više od 40 posto Kazahstanaca podržava višeženstvo, dok oko 20 posto žena nema ništa protiv poligamije. Kazahstan zemlja s vrlo malo razvoda jer žene pristaju na takav položaj.
Mnogi upozoravaju da bi se u Kazahstanu moglo dogoditi ono što je snašlo Ukrajinu – da se ruska manjina, koja se ne može priviknuti na gubljenje privilegija, pobuni. Kazahsi s kojima smo razgovarali bili su odreda na strani Ukrajinaca, a Rusi su podržavali politiku Putina.
Organizacija turkijskih država izrazila spremnost za podršku Kazahstanu
Organizacija turkijskih država poslala je poruku solidarnosti i podrške povodom dešavanja u Kazahstanu koji je poprište masovnih protesta koji su izbili zbog naglog rasta cijena plina LNG-a.
“Članice Organizacije turkijskih država u kontekstu posljednjih dešavanja u Kazahstanu ukazuju na važnost koju pridajemo miru i stabilnosti u toj zemlji i našoj članici Kazahstanu iskazujemo snažnu solidarnost“, navodi se u saopćenju te organizacije.
Iz Organizacije turkijskih država su također naveli da imaju povjerenje u razboritost kazahstanskog naroda i njegovu želju da se situacija normalizira.
“Vjerujemo da kazahstanske vlasti imaju kapacitet da na miran način smire tenzije i obnove red i mir. Izjavljujemo da smo vladi i narodu Kazahstana spremni pružiti svaku podršku koja im je potrebna“, navodi se u zajedničkoj izjavi.
Kazahstan je među pet članica Organizacije turkijskih država, zajedno sa Azerbejdžanom, Turskom, Kirgistanom i Uzbekistanom. Turkmenistan i Mađarska su zemlje sa statusom posmatrača.
Osnovana 2009. godine pod nazivom Turkijsko vijeće, a svoje sadašnje ime Organizacija turkijskih država dobila na samitu održanom u Turskoj u novembru 2021. godine.
