Poznato je da se u Bosni i Hercegovini insistira na brojnim ibadetima (prakticiranjima islama), koji u osnovi nemaju utemeljenja u islamu. Nažalost, Islamska zajednica toleriše takvu praksu. Svako ko se usudi tražiti ispravnost činjenja pojedinih bespotrebnih ibadeta biva etiketiran negativnim epitetom. U nastavku navodimo klasičan primjer suprostavljenih fetvi uleme Islamske zajednice, citiramo uporedne fetve Huseina ef. Đoze i dr. Enesa ef. Ljevakovića o klanjanju nafile ( dobrovoljnih namaza) nakon džume namaza. Upoređivanjem navedenih fetvi nameće se zaključak da IZ snosi ogromnu odgovornost za neuređenost u oblasti ibadeta.
Prvo navodimo fetvu uvaženog prof. Huseina ef. Đoze koji je preko 15 godina u „ Glasniku” odgovarao na pitanja velikog broja muslimana iz svih tadašnjih republika ex Jugoslavije. Nakon toga objavljujemo fetvu prof. dr. Enesa ef. Ljevakovića koji preko 15 godina odgovara u „ Preporodu” na pitanja muslimana iz BiH.
Đozo: Na samo da nema šerijatskog osnova nego nema ni bilo kakvog smisla
Pitanje: Da li je musliman dužan klanjati deset rekata poslije džumanskog farza?
Odgovor: Mi smo u jednom ranijem odgovoru opširnije govorili o ovom pitanju. Rekli smo, a to i ovdje naročito podvlačimo, da nema baš nikakvog opravdanog osnova za klanjanje deset rekata poslije džumanskog farza. Na samo da nema šerijatskog osnova nego nema ni bilo kakvog smisla.
Zna se sigurno da Muhammed, a.s., prilikom džume nije u džamiji ni prije ni poslije hutbe i dva rekata farza klanjao ni jednog rekata. Šejhu-l- islam Ibn Tejmijja kategorički tvrdi da nigdje niko nije prenio da je Muhammed, a.s., prije džume namaza klanjao bilo šta u džamiji.
Prema nekim predajama, poslije džume klanjao bi kod kuće dva rekata. Džuma namaz se, prema tome, sastoji samo iz hutbe i dva rekata farza.
Postoje opravdani razlozi kod nas da se džuma svede na ono što ona jeste, te da se iz nje eliminiraju svi neopravdani dodaci. Petak je radni dan. Treba imati u vidu da ljudi nemaju mnogo slobodnog vrmena. Čak bi i hatib prilikom hutbe morao voditi računa o ovome. Hutba treba da bude što određenija, konkretnija i kraća. Iz nje treba izbaciti nepotrebne formalnosti koje se citiraju samo na arapskom jeziku. Hutbansku dovu trebalo bi učiti na našem jeziku, kao što to prakticira Salih ef. Šestić, hatib Ali-pašine džamije u Sarajevu.
Prilikom ovogodišnjeg zasjedanja Akademije islamskih nauka u Kairu razgovarao sam s nekim učesnicima o ovom pitanju i o tome kako bi se odstranio ovaj nepotrebni višak. Neobično mi se dopada jedna sugestija, tj. preporuka da imam poslije obavljenih dva rekata farza završi džumu dovom. To bi zaista bio najefikasniji način.
Ljevaković: Ali ako se i klanja, ne smeta
Pitanje: Primjetio sam da petkom poslije džume, dosta ljudi ostane klanjati, pretpostavljam podne namaz. Čitao sam da nije potrebno klanjati podne namaz ako se klanjala džuma. Zašto onda neki ipak klanjaju i misle da je potrebno? Kako je moguće da ljudi imaju drugačija mišljenja i postupaju drugačije?
Odgovor: Prema hanefijskom mezhebu, tako treba postupiti iz predostrožnosti, budući da postoji mišljenje da je ispravna samo prva džuma u gradu i to ona kojoj prisustvuje halifa i uz njegovo odobrenje, a kako njega nema, sumnjive su džume, pa se za svaki slučaj klanja podne.
Međutim, danas je općeprihvaćeno mišljenje o ispravnosti današnjih džuma, bez obzira što nema odobrenja halife, te da nije obavezno poslije džume klanjati podne namaz. Ali ako se i klanja, ne smeta, budući da će se tretirati kao nafila.
