Bivša ministirca vanjski poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković na društvenim mrežama upozorava da Bosna i Hercegovina ozbiljno zaostaje u vojnoj opremljenosti u odnosu na susjede. Dok Hrvatska i Srbija ulažu milijarde eura u modernizaciju svojih zračnih snaga, BiH ne parira ni u naoružanju ni u vojnoj strategiji. Daytonski sporazum, posebno Aneks 1B, koji postavlja limite za naoružanje, sada se gotovo ne spominje. General Petraeus upozorava da će budući ratovi biti odlučeni zračnom nadmoći, a BiH ostaje ranjiva. Vrijeme je da naši političari ozbiljno razmisle o sigurnosnim izazovima. Prenosimo njen status.
“Hrvatska je 2021. za 999 miliona eura kupila 12 višenamjenskih borbenih aviona Dassault Rafale francuske proizvodnje. Mi očekujemo da ti avioni dođu u Hrvatsku početkom 2024. godine, sukcesivno, u vrlo kratkom roku”, kaže Plenković. Avioni će biti plaćeni u ratama od 2022. do 2025. godine. Nijedan avion nije stariji od deset godina. Ovih dana Američki State Department odobrio je prodaju HIMARS-a (High Mobility Artillery Rocket Systems) Republici Hrvatskoj u vrijednosti od 390 milijona dolara.Riječ je o prodaji osam samohodnih višestrukih raketnih sistema HIMARS M142.
Srbija je sa francuskom kompanijom Daso („Dassault Aviation“) u Beogradu upravo potpisala ugovor o nabavci nadzvučnih višenamenskih borbenih aviona Rafal. Predsednik Srbije kazao je da ugovor iznosi 2,7 milijardi eura za 12 novih letilica. Po trenutnoj proizvodnji Srbija svoje Rafale ne bi mogla da dobije prije isteka vremenskog perioda od 8 godina od potpisivanja ugovora.
Bosna i Hercegovina na sigurnosnom planu ne može da parira komšijama. Niko više ni ne spominje Anexs 1 B Daytonskog sporazuma i balanse i dozvoljene limite u 5 kategorija naoružanja između Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine: “Kategorije naoružanja ograničene Sporazumom koje podliježu redukciji su borbeni tenkovi, oklopna borbena vozila, topništvo, borbeni avioni i jurišni helikopteri.“
General Petraeus, bivši direktor CIA-e poglavlje svoje knjige “Konflikti”, koje je posvetio ratu u Bosni i Hercegovini, završava riječima: “Poslije rata u bivšoj Jugoslaviji čini se da će ratovi biti dobiveni ili izgubljeni ovisno od zračne nadmoći, pod uslovom da jedna strana dominira. Vojska može da osvoji teritoriju onda kada je ona već odrađena zračnim napadima.”
Svaki iole ozbiljan političar bi se morao zamisliti nad našim sigurnosnim stanjem i početi preduzimati neophodne korake”, zaključuje na kraju Turković.
