Izvor: Source.ba
Prema podacima BBC-a, Dogs Trust u Velikoj Britaniji svaki dan s ulice skloni više od 300 pasa lutalica, a samo 2012. godine s ulice ih je sklonjeno 111.986.
Mikročipovanje pasa koje pomaže da se vlasnik i pas ponovo spoje, postat će obavezno do 2016. godine, za sada je još uvijek zasnovano na dobrovoljnoj osnovi. Prošlogodišnji podaci Dogs Trusta pokazuju da je 48 posto pasa koju su sklonjeni s ulice vraćeno vlasnicima, 36 posto njih je pronašlo novi dom, a ostali su uspavani.
U Velikoj Britaniji trenutno ima više od 110.000 pasa lutalica, asvaki dan bude uspavan 21 pas, pokazalo je istraživanje Daily Maila koje je objavljeno 07. septembra. Istraživanje je također pokazao da čak 72 posto stanovništva ne zna da u roku sedam dana moraju potražiti svog psa ili će njihov ljubimac biti uspavan. Dalje, 64 posto ljudi u Velikoj Britaniji ne zna čija je odgovornost da se brine o nestalim psima, a njih 46 posto će radije svog izgubljenog psa tražiti u komšiluku nego nadležnim organima prijaviti nestanak. Tokom jedne godine, širom Velike Britanije bude uspavano više od 7.000 pasa, navodi Daily Mail.
Veliki problem s psima lutalicama ima i Bugarska. Bijes javnosti izazvala je smrt 88-godišnjeg Botia Tachkova 8. aprila 2012. godine. Tachkov je 1960-ih godina emigrirao u SAD, bio je profesor na Univerzitetu Columbia u New Yorku, radio je na Wall Streetu i za State Department, a u Bugarsku se vratio jer je posljednje godine života želio provesti u domovini. Preminuo od zatajenja organa nakon što ga je u Sofiji napao čopor pasa. Njegova smrt je izazvala zgražavanje i kritike zbog neuspjeha vlasti da riješi dugotrajni problem koji Sofija ima s psima lutalicama, kojih na ulicama ovog grada ima 10.000. Građani su nakon smrti Tachkova zahtijevali masovno uništenje pasa lutalica.
Zakon o zaštiti životinja u Bugarskoj nalaže da komunalna preduzeća i organizacije za zaštitu životinja napuštene pse moraju smjestiti u skloništa, kastrirati ih, liječiti od parazita i cijepiti ih protiv bjesnoće. Oni koji ne pronađu dom, moraju biti označeni i smješteni u posebna skloništa ili vraćeni na mjesto na kojem su uhvaćeni, dok se bolesni i agresivni psi uspavljuju. Problem s psima lutalicama u Bugarskoj je nastao jer zakon dozvoljava pojedincima i organizacijama da psa ostave na ulici ukoliko napišu pismenu izjavu u kojoj obećavaju da će ga nadzirati.
2011. godine, kada je žena preminula nakon napada uličnih pasa, rumunski parlament je usvojio zakon kojim se dopušta ubijanje hiljada pasa lutalica, ali zakon je odmah izazvao oštre reakcije nevladinih organizacija i na kraju ga je Ustavni sud poništio. Prema nekim podacima, u Rumuniji ima oko 600.000 pasa lutalica. Novi zakon u ovoj zemlji nalaže da se psi lutalice odvedu u skloništa, te da se uspavljuju ako se njihovi vlasnici ne jave u roku 14 dana.
Na sličan način problem s psima lutalicama se tretira i u Grčkoj. Naravno, ni u ovoj zemlji nema skloništa koja imaju kapacitet za smještaj svih pasa lutalica, čiji se broj svake godine krajem ljeta udvostručuje. Problem u Grčkoj i Bugarskoj jeste taj što si brojni vlasnici zbog krize ne mogu priuštiti da zadrže svoje ljubimce.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da u svijetu ima oko 200 miliona pasa lutalica, a samo u Indiji ih ima 25 miliona.
U američkom gradu Detroitu ima oko 50.000 pasa lutalica. Prema zakonu u državi Michigan, pas u skloništu boravi četiri radna dana, nakon toga se može usvojiti, a ako ne dođe do usvajanja slijedi uspavljivanje. PETA procjenuje da se svake godine u SAD-u uspava oko četiri miliona životinja.
Lutalice se uspavljuju čak i u Kanadi, za koju mnogi kažu da je raj za napuštene pse. Pravilo je jednostavno – psi koji ne budu usvojeni bit će uspavani. Od 43.000 pasa lutalica koji su 2010. godine smješteni u skloništa širom Kanade, 14 posto ih je uspavano.
Prema nekim podacima raznih organizacija za zaštitu životinja, svake godine širom svijeta bude ubijeno tri do četiri miliona pasa i mačaka jer su skloništa puna, oko 2,7 miliona životinja bude eutanizirano jer ih niko ne usvoji, samo 15-20 posto pasa bude vraćeno svojim vlasnicima, a samo 10 posto životinja u skloništima bude sterilizirano.
Tačno je da je zakon donesen, a da nije ispoštovan, tačno je da su kojekakvi azili i skloništa iskorišteni za sve samo ne za zbrinjavanje životinja, tačno je da je sterilizacija, koju zagovara Dogs Trust, isti onaj koji problem nije mogao riješiti u svojoj zemlji, od velike pomoći, ali zar neće ti psi i nakon sterilizacije biti gladni i bolesni, a samim tim i agresivni? Trebamo biti svjesni da ne postoji država na svijetu koja može psa držati u skloništu godinu, dvije tri ili pet i da je pitanje vremena kad će se pojaviti bjesnilo. Šta uopšte znači nema bjesnila? Da ljudi koji su zadobili teške povrede i pretrpjeli veliki strah trebaju biti sretni i zadovoljni jer psi koji su ih napali nemaju bjesnilo?!
– U prvih osam mjeseci 2014. godine u Kantonu Sarajevo zabilježeno je 678 ujeda pasa. Broj napada u odnosu na isti period prošle godine povećao se za 14 posto.
– U posljednjih mjesec dana, prema podacima Zavoda hitne medicinske pomoći KS, zabilježena su 92 ujeda pasa lutalica.
– 2013. godine ukupno 948 pacijenata je bilo napadnuto i ugriženo.
– 2012. godine 745 pacijenata je prijavilo ujed psa.
– 2011. godine zabilježen je broj od 577 pacijenata.
– 2010. godine pomoć je zatražilo ukupno 433 pacijenata.
Sad svi vi koji ovo čitate sigurno mislite:”Hvala Bogu, ja nisam među ovim ljudima, a nije ni moje dijete, sestra, majka, brat…!” No, pitanje je vremena kad će se i to desiti!
(Adna Zukanović-Zilić)
