Piše : Tarik LAZOVIĆ / Novinska agencija Patria
Oči svijeta uprte su posljednjih dana u Ukrajinu. Zemlja sa nemjerljivim ekonomskim potencijalom, ogromna po površini i resursima, trese se iz temelja. Mnogi analitičari smatraju kako, nakon februarskih nemira i svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča, ova država više nikada neće osjetiti blagodati mira i stabilnosti.
Vođe „revolucionara”, iako su nakon sedmica teških sukoba uspjeli u svom cilju i otjerali proruskog predsjednika Janukoviča, jutro nakon revolucije, suočavaju se sa teškim problemima.
Zemlja koja je još od raspada Sovjetskog saveza bila iako podijeljena, relativno stabilna, sada ulazi u neizvjestan period.
Slabljenje centralne vlasti budi separatizam i aspiracije susjeda, posebno Rusa koji već imaju dugo iskustvo podupiranja pokreta za otcjepljenje u susjednim zemljama, poput Gruzije, naprimjer. Ukrajina je, čini se, riješila jedan problem, proruskog predsjednika Janukoviča, ali dobila desetine novih.
No, često se, posebno u zapadnim, ali i pojedinim domaćim diskusijama, događaji u Ukrajini povezuju sa onima u BiH. Poredile su se demonstracije – one masovne u Ukrajini – sa onima u BiH.
I doista, postoji niz činjenica koje povezuju ove događaje. Ali, ima i nekoliko razlika.
Prvo o razlikama. Demonstracije u Ukrajini su imale jasan cilj, rušenje centralističke vlasti, kakva ne postoji u BiH. Imali su jasno vođstvo u proevropskoj opoziciji, kakva u BiH ne postoji.
Bile su iznimno masovne i ustrajne, i imale snažnu podršku Zapada. Demonstracije u BiH posljednjih dana nisu ni masovne, niti, osim deklarativno i sporadično, imaju podršku međunarodne zajednice. Koliko su ustrajne najbolje pokazuju informacije da se pojedincima mora plaćati da dolaze na skupove.
Međutim, ono što je mnogo opasnije i daleko više zabrinjavajuće jesu moguće sličnosti između događaja u Ukrajini i BiH.
Svaka nestabilnost, državni udar, nelegitimni prevrat, pad i blokade rada vlada ili državnog sistema su san svakog separatista. Unutrašnji i vanjski neprijatelji neke države, primjerice Ukrajine ili BiH, takvu poziciju mogu iskoristiti da ožive svoje planove o podjeli države! A, u BiH takvih ne manjka.
Događaji u Ukrajini, u kojoj se zauzimaju vladine zgrade i zaokružuju teritoriji, pokazuju da nestabilnost izazvana prevratom, vodi državu u duboku podjelu i stvara granice koje će se teško izbrisati za pregovaračkim stolom. Evropska perspektiva to, vidimo na našem primjeru, neće i ne može riješiti.
Kada je u pitanju BiH, situacija bi mogla postati još teža. Jer, teško da bi ova država još jednom preživjela takvu vrstu nestabilnosti, još jedan udar separatista, još jedne barikade, krv i zaokruživanje teritorija.
Zato svako povezivanje Ukrajine i BiH, ne može i nije ni na koji način patriotski čin, bez obzira na činjenicu da su bh. vlasti možda jednako ili više korumpirane, nego Janukovič.
Zemlji poput BiH više nego bilo šta drugo treba stabilnost i funkcionalna vlast, jer kako to prije nekoliko dana reče reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, prenoseći riječi Alije r.a.: „Gori je jedan dan anarhije od godina nepravedne vlasti.”
