Veliki pad nataliteta u Evropi

311

„Vrijeme je da postanete majka”, tako glasi poruka koju su stotine Portugalki dobile prošli mjesec na svojim mobitelima.

Poruka koju je poslala privatna bolnica u Lisabonu kako bi privukla klijentice izazvala je val kritika na društvenim medijima, a neke žene ocijenile su da je sada najgore vrijeme za majčinstvo s obzirom na to da se nalazimo usred pandemije i recesije.

Kako se navodi u izvještaju Reutersa, dokazi upućuju na to da korona virus odvraća potencijalne roditelje od začeća u većini Evrope, a posebice u južnim državama, od Italije do Grčke, gdje stope nataliteta ionako već u snažnom padu, prenijela je Hina.

Godine 2000. u Portugalu je bilo rođeno 120.000 djece. Prošle godine rođeno je 86.600, što je 39 posto manje. Pad je najjači nakon dubokih recesija kao što je aktuelna izazvana pandemijom COVID-a 19.

Uz emocionalne izazove koje to nosi za parove koji žele djecu, dugoročno će se pojaviti i ekonomski izazovi za zemlje kojima bi mogle trebati godine da se izvuku iz krize.

Manje rođenih znači i manje novih radnika te više starijih. To će se naposljetku negativno odraziti na BDP i opteretiti javne mirovinske sheme i socijalnu državu, produbljujući jaz između bogatog sjevera i siromašnog juga Evrope.

„Vidite priče u medijima i drugdje o ljudima koji nastoje iskoristiti zatvaranje kako bi napravili djecu, ali to nije racionalno ponašanje”, rekla je Vanessa Cunha, stručnjakinja za fertilitet, rod i porodična pitanja pri Institutu za društvene nauke Univerziteta u Lisabonu.

„Pandemija će imati velik negativan utjecaj”.

Irene Pontarelli, 35-godišnja psihoterapeutkinja, planirala je ove godine imati svoje prvo dijete nakon sedam godina braka.

Nakon dvije godine rada u sjevernom talijanskom gradu Ferrari, 550 kilometara daleko od supruga Tonija, napokon je pronašla posao u rodnom gradu Iserniji, na jugu zemlje, i činilo se da je stigao savršen trenutak da osnuju porodicu.

Tada se dogodila pandemija. Tonija nije mogla uopće vidjeti od marta do jula zbog zatvaranja, a sada kaže da je pod prevelikim stresom da bi imala dijete.

„Naše bolnice blizu su kolapsa, posebice na jugu. Vidim se na odjelu za porodilje, sama, u zdravstvenom sistemu koji ne funkcionira pravilno. Ne izgleda kao pravi trenutak da se donese dijete na svijet”, kazala je.

Podjele sjever-jug

Maria Vicario, predsjednica italijanskog Nacionalnog udruženja primalja, kazala je da očekuje da se kriza odrazi na broj rođenih iduće godine.

„Žene u Italiji imaju djecu kada se osjećaju sigurnima kad je riječ o radnom mjestu, ekonomiji i zdravlju. Pandemija je sve to poremetila”, kazala je.

Regija Lacij oko Rima ove je godine zabilježila tri puta veći broj mrtvorođenih jer se trudnice boje ići u bolnice na preglede, napomenula je.

Na drugom kraju kontinenta u Švedskoj, koja ima velikodušnu i učinkovitu socijalnu državu, Eva Nordlund, predsjednica Švedskog udruženja primalja, kazala je kako izgleda da se kod njih događa upravo suprotno. „Postoje centri za trudnice koji imaju problema s upisima zbog velikog broja novih trudnica”, kazala je.

U Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji, stopa fertiliteta prije pandemije kretala se oko evropskog prosjeka od 1,5 djece po ženi.

Francuska, Švedska i Danska vodeće su u Uniji sa stopama fertiliteta većima od 1,7. Na drugom kraju ljestvice su Italija i Španija sa stopom manjom od 1,3.

Istraživanje provedeno u pet najvećih evropskih zemalja tokom prvog vala pandemije u martu i aprilu pokazalo je da je preko dvije trećine ljudi mlađih od 34 godine planiralo odustati ili odgoditi roditeljstvo zbog pandemije.

I to više u Italiji i Španiji nego u Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj, po istraživanju koje je provelo milanski Katolički univerzitet.

Rui Pires, sociolog iz Instituta za društvene znanosti Lisabonskog sveučilišta, rekao je da su ključni čimbenici koji stoje iza pada nataliteta rodna neravnopravnost i manjak državne potpore pri odgoju djeteta. U oba područja južna Evropa zaostaje za sjeverom, rekao je, dodajući da su „nejednakosti postale očitije zbog pandemije”.

Posljedice recesije

Italija i Španija i dalje osjećaju posljedice recesije s dvostrukim dnom izazvane financijskom i dužničkom krizom od 2008. do 2012.

Kao u Portugalu i Grčkoj, najteže pogođeni recesijom bili su mladi. Hiljade su ih se odselile u inozemstvo, a oni koji nisu bore se s niskim plaćama, visokom nezaposlenošću i manjkom skrbi za djecu.

„Italija je demografski na umoru”, upozorio je Alessandro Rosina, profesor demografije na Katoličkom sveučilištu.

„Situacija je već bila očajna, a sada pandemija prijeti izbrisati i najmanje mrvice nade u spasenje”, rekao je.

Broj rođenih u Italiji u kontinuiranom je padu s više od 800.000 na godinu prije pola stoljeća na 420.000 lani, najmanje od ujedinjenja zemlje 1861.

Gian Carlo Blangiardo, direktor nacionalne agencije za statistiku ISTAT, rekao je u parlamentu prošli tjedan da će korona virus i prateće ekonomske poteškoće ubrzati taj trend, predviđajući 408.000 rođenih ove godine i samo 393.000 2021.

Kazao je da bi broj rođenih ove godine mogao pasti i ispod 400.000 zbog „značajnog pada u decembru”, devet mjeseci nakon uvođenja karantina u martu.

U Španiji, koja ima drugu najnižu stopu fertiliteta u Evropi nakon Malte, broj rođenih brzo je padao i prije korona virusa. Od 2014. do 2019. stopa fertiliteta pala je 16 posto.

„Možemo se s priličnom sigurnošću kladiti da će iduće godine biti manje rođenih, možda jači pad nego bez COVID-a 19, i trend će vjerojatno ostati u godinama koje slijede”, rekao je Alejandro Macarron, demograf na madridskom Sveučilištu CEU.

Izvor: Agencije