Načelnik izraelske vojske sastao se sa svojim kolegama iz pet arapskih vojski u Bahreinu prošle sedmice, prema izvještaju Axiosa. Sastanak je održan po nadzorom Centralnog zapovjedništva SAD-a, usred pokušaja Washingtona da uspostavi plan za poslijeratnu budućnost u Gazi.
Međutim, malo je vjerojatno da je išta održivo proizašlo iz sastanka koji je održan u tajnosti a uključivao je vojne generale iz Bahreina, UAE, Saudijske Arabije, Jordana i Egipta.
Takva saradnja između arapskih država i Izraela nije popularna među arapskim narodima. Ankete pokazuju da velika većina Arapa, njih 92 posto, kaže da se palestinsko pitanje tiče svih Arapa, a ne samo Palestinaca.
Većina Arapa također opisuje SAD kao pristrane prema Izraelu, rekavši da će politika Washingtona naštetiti američkim interesima u regiji.
Takve ankete naglašavaju jaz između arapskih naroda i njihovih vlada po pitanju Palestine i uloge SAD-a u ratu u Gazi. Oni također pokazuju da je američka politika na Bliskom istoku u zabludi zbog ignorisanja ovog jaza.
Uistinu, američko ignorisanje ovog jaza dugo je bio jedan od razloga za antiameričko raspoloženje u regiji – a to će također biti razlog za neuspjeh njegovih planova za poslijeratno upravljanje Gazom.
Poticanje sukoba
Palestinske frakcije neće prihvatiti nikakvu stranu vojnu prisutnost u Gazi bez sporazuma s palestinskim narodom. Naoružane skupine poput Hamasa i Islamskog džihada upozorile su da će svaku vojnu prisutnost u Gazi smatrati okupacijskom silom.
Desetljećima su SAD ignorirale prava i interese palestinskog naroda. Njegova politika usmjerena na Izrael nije pomogla Washingtonu da postigne svoje deklarirane ciljeve na Bliskom istoku: okončati sukob, dati Palestincima njihova nacionalna prava i zaštititi ‘sigurnost’ svog primarnog saveznika, Izraela. Ovi ciljevi nisu kompatibilni.
Ako SAD tjera svoje arapske saveznike na saradnju s Izraelom ne uzimajući u obzir stav Palestine, to će samo potaknuti sukob u Gazi i u cijeloj regiji.
Čini se da arapske države shvaćaju da bi slanje snaga u Gazu bila kobna pogreška. Jordan, Egipat i UAE su javno odbacili ovu ideju. Ujedinjeni Arapski Emirati su otišli dalje, kritikujući izraelskog premijera Benjamina Netanyahua jer je sugerisao da će Abu Dhabi pomoći u poslijeratnom upravljanju Gazom.
Arapske države su u raznim prilikama tvrdile da ne bi igrale nikakvu ulogu u upravljanju Gazom bez sveobuhvatnog političkog rješenja temeljenog na konceptu dviju država. Štoviše, mnogi analitičari pitaju se hoće li Palestinske vlasti ili druge arapske države moći kontrolisati Gazu bez eliminacije Hamasa.
Nakon više od osam mjeseci izraelskog brutalnog rata protiv Gaze, ova perspektiva izgleda sve manje vjerojatna. Civili su podnijeli najveći teret sukoba, dok SAD nije uspio ponuditi održivo političko rješenje. Budući da Izrael odbija priznati palestinsku državu, svi planovi za kontrolu Gaze preko arapskih vojnih snaga neće uspjeti.
SAD treba shvatiti da ne može postići nijedan od svojih ciljeva na Bliskom istoku ako ne poštuje arapsko javno mnijenje i ne prizna pravo palestinskog naroda da odlučuje o vlastitoj budućnosti.
