Najsporniji dio ovog nesolidnog izvještaja svakako je onaj koji se odnosi na javni dug BiH „koji stalno raste“.
„Enorman je teret servisiranja duga u entitetskim proračunima, s trendom rasta, umjesto snižavanja. Udio duga od 58 posto u budžetskim prihodima Federacije BiH (?) i 44 posto u RS za 2016., praktično je zarobio budžete i minimizirao šanse za stabilizaciju javnih finansija. Time je finansijski sistem destabiliziran, a valuta je pod velikim pritiskom“, konstatira se u Izvještaju CCI-ja.
No, te ocjene nikako ne korespondiraju sa narednim pasusom u kome se konstatira da je BiH umjereno zadužena država s udjelom vanjskog i unutrašnjeg duga od 43 posto u bruto domaćem proizvodu. Naravno, CCI propušta naglasiti da je BiH u poređenju s državama ex Jugoslavije najmanje zadužena i da po svim kriterijima spada u red najmanje zaduženih država u cijeloj Evropi.
CCI konstatira da zaduženost po stanovniku kontinuirano raste, a trenutno prosječno iznosi 3.370 KM, „pri čemu je zaduženost u RS viša za 80 posto ili 1.932 KM ( „po glavi stanovnika“) u odnosu na Federaciju BiH“.
Država BiH je dakle svakog stanovnika zadužila za 3.370 KM, odnosno za četiri prosječne plaće u BiH.
U poređenju s prvim susjedima, Srbijom i Hrvatskom, građani BiH mogu biti više nego zadovoljni svojom političkom elitom. Naime, vlast u Srbiji svakog svog građanina zadužila je za oko 7.000 KM, odnosno za 10 prosječnih plaća u toj državi.
Hrvatska vlast je svoje građane u prosjeku zadužila za oko 14.000 KM, odnosno za 9 prosječnih plaća u toj državi.
Mjereno visinom prosječnih plaća, građani Srbije su 2,5 puta zaduženiji od građana BiH dok su građani Hrvatske zaduženiji 2,3 puta.
No, visina javnog duga i njegov udio u BDP-u samo je jedan fragment cijele slike. Da bi se cijela slika izoštrila, potrebno je pogledati strukturu javnog duga, uslove pod kojim je nastao i rokove dospijeća.
U tom pogledu, BiH stoji neuporedivo bolje i od Srbije i od Hrvatske. Naime, 83 posto javnog duga BiH čine dugoročni krediti s izrazito niskom kamatom od 0,8 do 1,7 posto. Riječ je uglavnom o povoljnim kreditima Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a koje će BiH vraćati tokom narednih 20 i više godina.
Nasuprot tome, Hrvatska, a osobito Srbija, suočavaju se s izrazito nepovoljnom strukturom javnog duga, u kojem dominira novac prikupljen emisijom vrijednosnih papira s rokom otplate od 3-5 godina i izrazito visokom kamatom u rasponu od 5 do 6,5 posto. To znači da Srbija dvostruko veći kredit mora vratiti za tri puta kraće vrijeme i pri tome platiti kamatu koja je tri puta veća od kamate koju plaća BiH.
BiH vodi mudriju politiku od susjeda i kod izbora valute u kojoj se zadužuje. Glavnina bh. duga nominirana je u eurima pa se nedavni rast dolara prema euru nije bitnije odrazio na visinu vanjskog duga naše države.
Srbija je pak, doslovno preko noći, svoj vanjski dug povećala za skoro milijardu eura, buduće da je 33 posto njenog ino duga nominirano u dolarima. Hrvatski dug zbog rasta dolara povećan je za 270 miliona eura, dok je vanjski dug BiH zbog jačanja dolara dodatno narastao za 70 miliona eura.
Slobodna Bosna
