Američki lovac na optužene ratne zločince sa prostora bivše Jugoslavije

1281

Hstoričar Majkl Mekvin je bio u SAD vodeći lovac na ratne zločince agencije ICE. Nakon skoro 10 godina potrage za optuženima za ratne zločine, koji se često skrivaju u SAD, on je odlučio da se penzioniše. Ovaj historičar prikupljao je zapise iz ratova sa područja Balkana već više od 20 godina, a ponekad pronalazi i podatke o umiješanima u ratne zločine koji su zapisani u dječijim sveskama, policijskim i vojnim dokumentima ili svjedočenjima onih ljudi koji su preživjeli boravak u logorima, prenosi newsweek.com.

Sve što radi ima za cilj da pronađe zaboravljene koji su optuženi za ratne zločine sa prostora bivše Jugoslavije tokom devedesetih godina.

Majkl Mekvin je od 1988. angažovan u Američkom ministarstvu pravde na otkrivanju zločina iz Drugog svjetskog rata. Istakao se na razotrivanju Litvanaca iz nacističkih logora u Poljskoj. U Imigracionu službu prebačen je 2008. sa istim zadatkom: da pronađe dokaze da su osumnjičeni ratni zločinci dobili državljanstvo SAD. Govori pet jezika: nemački, poljski, litvanski, srpski i hrvatski.

Najviše istraga pokrenuto je u Arizoni, gdje se postupak za deportaciju vodi protiv 12 Srba. Radi se o procesima pred imigracionim sudovima, u kojima se osumnjičeni terete da su „lagali“ prilikom popunjavanja formulara po kojima su stekli državljanstvo SAD.

Ključna zamjerka je da su lagali na pitanje: „Da li ste nekad služili u nekoj stranoj vojnoj formaciji?“, na koje su svi odgovorili odrično. Osumnjičeni Srbi, protiv kojih su se ovakvi postupci vodili na Floridi, u Ilinoisu i Bafalu branili su se na sudu da nisu lagali jer „vojska RS za njih nije bila strana vojska“.

Prvi ratni zločinac koji je kao imigrant otkriven u SAD bio je Srbin iz Bosne Marko Boškić, koji je po dolasku u Ameriku radio kao građevinski radnik. Prije desetak godina, do njega su došli federalni agenti u Masačusetsu. Boškić je deportovan u BiH i osuđen na deset godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti. Od tada, iz SAD su deportovana 64 imigranta za koje se ustanovilo da su umiješani u ratne zločine.

Neki od ratnih zločinaca i dalje žive u SAD. Jedan kriminalac koji je nedavno uhapšen u Čikagu, Jovo Asentić (65) blokirao je puteve i tako sprečavao da narod u Bosni napusti Srebrenicu.

Milan Trisić (54) je bosanski Srbin koji je živi u Sjevernoj Karolini, izjasnio se krivim za zatvaranje muslimanskih zarobljenika i lagao je imigracionim zvaničnicima u vezi svoje uloge u ratu. Njegova vojna jedinica je takođe bila umiješana u genocidu u Srebrenici.

Bilo je između 300 i 600 ratnih zločinaca koji su živjeli u SAD, prenio je Njujork Tajms. Od tada je uhapšeno i deportovano oko 14 ljudi iz regiona, prenose Agencije.

Postavlja se pitanje zašto je tako teško uhvatiti ratne zločince, koji ni su ni smjeli da uđu u SAD?

Mekvin je rekao da dio problema leži u nedostatku dokumenata. Na Balkanu su srpske vojne grupe često uništavale ključne ratne dokumente koji bi mogli da dovedu do velikih hapšenja.

– U to vreme je većina ljudi sa Balkana dolazila u SAD kao izbeglice, ali nije bilo pristupa dokumentima koji bi pokazali da su lagali u svojim prijavama – rekao je on.

Još jedan veliki problem jeste i “zavjera tišine”, kaže Majkl Mekviker pravni savjetnik za ICE.

Ne samo da ratni zločinci ne govore o svojim zločinima tokom procesa imigracije, već i njihove zajednice odbijaju da ih prijave.

– Jako malo ljudi je spremno da kaže istinu. Ako svi odluče da ne dijele informacije koje bi bile korisne za identifikovanje zločinaca, mi ne možemo ništa da učinimo – kaže on.

U tim slučajevima tim mora da se osloni na zapise iz regiona, kao i svjedočenja ljudi koji su preživjeli teške traume.

Često i sami ratni zločinci odbijaju da prihvate zvjerstva koja su počinili, kao što je bio slučaj sa hrvatskim generalom Slobodanom Praljkom, koji se prilikom izricanja presude u Hagu otrovao u sudnici.

Nikol Navas Oksman, portparol ministarstva pravde kaže da je procesuiranje optuženih za ratne zločine sa područja Bosne i dalje prioritet.

Agencija se obavezala da neće dozvoliti da SAD budu sigurno utočište za ljude koji su prekršili osnovna ljudska prava.

Na neformalnoj ceremoniji penzionisanja u četvrtak Mekvin je izrazio zahvalnost što je bio dio tima koji je pomagao da se osigura život u SAD i koji je sprečavao da SAD postane utočište za one koji su počinili najgore zločine u historiji.