Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Velika je Allahova dobrota i milost prema Njegovim iskrenim robovima i Njegove blagodati ne mogu se izbrojati. Između ostaloga, Allah, dž.š., iz milosti prema vjernicima, učinio je da zadnji mjesec u godini (zul-hidže) bude mjesec ibadeta i pokornosti i da prvi mjesec u godini (muharrem), također, bude mjesec ibadeta i pokornosti. Na taj način, naš Gospodar nas podučava da godinu koja je na isteku završimo i opečatimo ibadetom, kao i da novu godinu počnemo i otvorimo ibadetom i pokornošću Allahu, dž.š., i zahvalnošću na uputi i neizmjernim blagodatima. Ibn Redžeb je rekao: “Ko posti u mjesecu zul-hidžetu, a zatim u mjesecu muharremu, on je zapečatio staru godinu ibadetom i pokornošću i započeo je novu godinu ibadetom i pokornošću, i nadati se je da će mu cijela godina biti upisana kao ibadet.” (Letaif; 85).
Post u mjesecu muharremu je najbolji i najvrjedniji post nakon obaveznog posta mjeseca ramazana, kao što dolazi u hadisu od Ebu Hurejre, r.a., u kojem je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Najbolji post, nakon ramazanskog posta, je post u Allahovom mjesecu muharremu, a najbolji namaz, nakon obaveznih (farz) namaza, je noćni namaz (kijamul-lejl).” (Muslim)
Tabiin Ebu Osman al-Nahdi, rekao je: “Ashabi su posebno vodili računa o tri desetine: zadnjih deset dana ramazana, prvih deset dana zul-hidžeta i prvih deset dana muharrema.” (Letaif:84)
Allahov Poslanik, s.a.v.s., nazvao je muharrem Allahovim mjesecom, što samo po sebi govori o odabranosti i svetosti ovog mjeseca kod Allaha i vrijednosti ibadeta u njemu.
Ono po čemu se posebno odlikuje mjesec muharrema jeste Dan ašure, a to je deseti dan muharrema. To je blagoslovljeni dan koji su slavili i Jevreji i provodili ga u postu, jer je to dan u kojem je Allah, dž.š., spasio Musaa, a.s., i Benu Izraelćane od faraona i njegove vojske. Prenosi se od Abdullaha ibn Abbasa, r.a., da je rekao: ”Kada je Muhammed, s.a.v.s., došao u Medinu zatekao je Jevreje da poste Dan Ašure, pa je upitao: ‘Šta je ovo?’ Rekli su mu: ‘Ovo je dan u kojem je Allah spasio Benu Izraelćane od njihovog neprijatelja, pa je Musa, a.s., postio ovaj dan.”’ (Buharija) A od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je rekao: ”Allahov Poslanik, s.a.v.s., prošao je pored skupine Jevreja koji su postili Dan ašure, pa je upitao: ‘Zašto postite ovaj dan?’ Odgovorili su: ‘Ovo je dan u kojem je Allah spasio Musaa, a.s., i Benu Izraelćane od faraona, a potopio faraona, i ovo je dan u kojem se Nuhova, a.s., lađa zaustavila na brdu Džudijj nakon općeg potopa, pa su Musa, a.s., i Nuh, a.s., postili ovaj dan iz zahvalnosti Allahu, dž.š.’ Na to je Muhammed, s.a.v.s., rekao: ‘Ja sam preči Musau, a.s., od vas’, pa je postio taj dan i naredio je muslimanima da ga poste.” (Imam Ahmed u Musnedu, IV/299.)
To je bilo početkom druge godine po Hidžri i post na Dan ašure bio je obavezujući (vadžib), a kada je naređen ramazanski post, onda je post na Dan ašure spušten na nivo dobrovoljnog (nafila) posta. Pošto je post u mjesecu ramazanu naređen druge godine po Hidžri, jasno je da obaveza posta Dana ašure nije trajala više od godinu dana, na šta aludira i predaja od Aiše, r.a., u kojoj je rekla: ”Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., došao u Medinu postio je Dan ašure i naredio je muslimanima da ga poste, a kada je naređen ramazanski post, Allahov Poslanik, s.a.v.s., ostavio je Dan ašure (kao obavezujući post), pa ko je htio i dalje je postio Dan ašure, a ko je htio da ostavi post na taj dan mogao je to učiniti.” (Sahihul-Buhari)
No, bez obzira što post na Dan ašure nije obavezan, Allahov Poslanik, s.a.v.s., postio je taj dan i preporučio ashabima da ga poste, jer je nagrada za post na Dan ašure velika. U tom smislu je i hadis koji bilježi imam Muslim: ”Došao je jedan čovjek Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i pitao ga za post na Dan ašure, pa mu je rekao: ‘Nadam se da će Allah za post na Dan ašure oprostiti grijehe od prošle godine.”’ (Muslim, br. 1162.)
Ashabi su podsticali i svoju djecu da poste Dan ašure zbog sevaba i nagrade. Rubejji'a bint Muaviz, r.a., rekla je: ”Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao je na Dan ašure glasnika u naselja ensarija da im kaže: ‘Ko nije zapostio neka upotpuni post do kraja dana, a ko je zapostio neka nastavi post.’ Mi smo postili taj dan i djecu smo podsticali da poste. Pravili smo im vunene igračke, pa ako bi neko dijete počelo plakati zbog gladi, davali smo mu igračku da zaboravi na glad do iftara.” (Buharija)
Mnogi muslimani iz prvih generacija postili su Dan ašure i na putovanju, a među njima i Abdullah ibn Abbas, Ebu Ishak es-Sebi'i, Ez-Zuhri i drugi. Imam Ez-Zuhri, govorio je: ”Ramazanski post se može napostiti i u drugim danima i mjesecima, a Dan ašure ne može.”
Sunnet je postiti dan prije Ašure uz Dan ašure, ili dan poslije uz Dan ašure, na osnovu riječi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: ”Ako ga dočekamo iduće godine ćemo postiti i deveti uz deseti dan muharrema.” (Muslim)
U tim smislu neki islamski učenjaci spomenuli su tri mogućnosti posta Ašure:
– postiti deveti, deseti i jedanaesti dan muharrema;
– postiti deveti i deseti dan muharrema;
– postiti deseti i jedanaesti dan muharrema. (Fikhus-sunne, III-127.)
Molimo Allaha da nam omogući da postimo dane Ašure, da ukabuli naš post i oprosti nam sve grijehe od prošle godine i da nam omogući da Mu do kraja našeg života iskreno robujemo. Amin!
