Salahuddin Ejjubija redao je pobjede jednu za drugom nad križarima

530
Saladin and Guy

PRIRPEMIO: Almir Duvnjak

534. godina po Hidžri

Te godine dotrajali pokrivač Ka'be zamjenjen je novim, najskupocjenijim do tada u povjesti Ka'be. Njegovu izradu i dopremu naručio je perzijski trgovac Ramišt u Indiji, na svoj trošak. Horosan je zahvatila glad i prinudila tamošnje stanovništvo da jedu mačke, miševe i druge životinje. Glad je bila tako velika da je masa stanovništva napustila

pokrajinu u potrazi za hranom. Pokrajina Šam je zahvaćena serijom snažnih potresa. Potresi su trajali 10 dana uzastopno. Bilo je noći kada se zemlja tresla i po 80 puta. Nakon deset dana potresa, 19. safera naišao je najstrašniji potres, koji je iza sebe ostavio pravu pustoš. I Azerbejdžn je pogodio katastrofalan potres. Prema zapisima uzročio je smrt oko 50.000 ljudi. I dvorac Senkora je u tom zemljotresu potpuno uništen.

537. godina po Hidžri

Zbog velike gladi u Africi, tamošnji vladari su morali s europskim osvajačima zaključiti mir kako bi spasili pučanstvo od katastrofe. Egipat je zahvatila strašna epidemija kolere, koja je usmrtila više od polovice odrasloga stanovništva.

539. godina po Hidžri

U mjesecu šewalu, na istoku neba se pojavila ogromna zvijezda repatica. Viđala se na nebu sve do polovice mjeseca zul-ka'deta. Na kraju istoga mjeseca se ponovo pojavila ili je možda bila neka druga.

541. godina po Hidžri

Irak su te godine napala ogromna jata skakavaca i načinili pustoš na zelenilu i poljoprivredi.

542. godina po Hidžri

Afriku je pogodila glad ogromnih razmjera. Stanovništvo iz pustare bježi u gradove u kojima dolazi do sukoba s gradskim stanovništvom, koje odbija primiti beduine. Ljudi su bili prinuđeni jesti sve što im padne u ruke. Bilo je čak primjera kanibalizma. Nakon gladi po ustaljenom običaju kontinent je zahvatila epidemija kolere, koja usmrćuje veliki broj stanovnika. Narod masovno odlazi na Siciliju po lijekove ali nitko tamo ne stiže, jer ih je smrt pred uhitrila.

543. godina po Hidžri

Bagdadu divljaju cijene. Razlog nije u elementarnim nepogodama, nego u priljevu velikog broja stanovnika izvana. U Magrebu je također zabiljeno divljanje cijena, a razlog je neprijateljski prodor u pojedine dijelove države. Te godine islamske vojske na svim stranama doživljavaju velike poraze u sukobu s križarima. Skoro da nije bilo te godine pokrajine u kojoj muslimanska vojska nije doživjela poraz.

544. godina po Hidžri

Te godine grad Hilvan je pogođen snažnim zemljotresom. Nakon udara potresa brdo iznad Hilvana se obrušilo i sletjelo u grad, ubivši pritom veliki broj stanovnika. N a početku godine došlo j e do smirivanja cijena koje su divljale u prethodnoj. Ova je godina zabilježena u islamskoj državi kao jedna od najrodnijih godina u povjesti.

545. godina po Hidžri

Irak je te godine mnogo stradao od epidemija i velikim pomorom stanovništva. Najviše je bolesti i smrti bilo u Bagdadu.

552. godina po Hidžri

U mjesecu redžepu pokrajina Šam je pogođena serijom snažnih potresa. Najteže je bilo u Rami, Kafr Tabi i Romsu. U Rami je taj potres bio katastrofalan. Dokaz da je bilo tako imamo u izjavi jednog učitelja. Prije potresa on je dao djeci odmor i izašao izvan škole. Kada se zemlja zatresla, cijela zgrada škole se srušila, a unutra je bilo 200 djece. Učitelj je izjavio kako nitko od roditelja nije došao da pita za djecu koja su izginula u školi, što znači da je u gradu situacija bila još gora.

Horosan je te godine pogodila glad. Mnogo je stanvinštva umrlo, a bilo je i primjera kanibalizma.

557. godina po Hidžri

Bagdad je te godine zadesila velika ali rijetka nesreća. Bez uobičajenih znakova uzvodno rijekom Tigris je došao ogromni val koji je sve pred sobom potapao. Kada je val prošao, ustanovilo se da je voda bila slana, što znači da je val došao iz mora. Naročito su velike štete napravljene na poljoprivredi. Poplave su u Bagdadu činile posljedične štete, to jest nekoliko dana nakon njih počele bi se rušiti nakvašene kuće, koje su bile građene mahom od zapečene zemlje. Tako je bilo i ovoga puta. Kriničari su zabilježili da je val bio visok oko lO metara. Horosan su zahvatile nezapamćene kiše, koje su padale neprekidno punih 20 dana. Sunce se nije pojavljivalo.

558. godina po Hidžri

Pokrajinu Rorosan zahvatila je strašna studen, a nakon kišnih oluja koje su potrajale oko 20 dana. Mraz je došao u mjesecu ožujku kada je narod izašao na njive da posije proljetnu kulturu. Uništena je cijela ljetina. Nakon mraza pale su velike kiše koje su padale punih deset dana. U Bagdadu katastrofalan požar koji je uništio tisuću dućana i veliki broj kuća. Bilo je to u mjesecu džumadel ahiretu. Pet mjeseci nakon spomenutog požara, u zul hidždžetu, Bagdad je zahvatio, novi, strašniji. Izgorjela je tržnica namještaja i posteljine, a onda i tržnica građevnog materijala.

560. godina po Hidžri

Sa hadždža stižu vijesti da su divlje životinje postale prava napast. U sred bijela dana napadaju hadžije u Mekki, čak i tigrovi silaze u grad, što je prije bilo nezamislivo. Veliki broj hadžija je umro u strašnim mukama usljed ujeda ovih životinja. Zbog toga vođstvo hadždža donosi odluku da se ne ide iz Mekke u Međinu. Vjerojatno se radilo o životinjama zaraženim bjesnilom. Hidžaz je pogođen epidemijom kolere. Nesreća je time veća jer je njome pogođeno pistinjsko pučanstvo kome se ne može pomoći zbog razuđenosti i udaljenosti. U Mauriji u Španjolskoj je rođen Muhjiddin ibni Arebi, najpoznatiji filozof sufizma u islamu. U Sevilji je studirao Kur'an i Hadis punih 30 godina, a zatim otputovao na istok u Damask. Pristalice njegove filozofije etike prozvali su ga “Šejhul ekber”. Njegovo najpoznatije djelo je “Futuhatul Mekijjeh”. Dosta je onih znanstvenika koji drže da je Arebi jedini uspio dosegnuti Božju tajnu, a drugi ga optužuju da je bio heretik.

565. godina po Hidžri

Te godine pokrajina Šam je bila u smrtnoj opasnosti od najezde križara iz Europe. Nesreća postaje dramatičnijom kada pristižu vijesti o stražnom zemljotresu koje je pogodio pokrajinu. Ubrzo stižu vijesti i iz ostalih krajeva; Iraka, Mosula, Bagdada, Kufe, Hamadana, kako je potres katastrofalan. Nijedan grad u šamu nije ostao pošteđen ove prirodne katastrofe. Najviše su stradale utvrde što je križarima dalo priliku da ih osvoje. Ubrzo međutim stiču vijesti da su i kršćanske zemlje pretrpjele potres.

567. godina po Hidžri

Namjesnik Šama Nuruddin u poštansku službu uvodi golubove pismonoše. Razlog je velika udaljenost između pojedinih utvrda, čime je namjesnik želi ostvariti sistem brze komunikacije radi suprostavljanja križarskom neprijatelju. U muslimanskoj vojsci formirana je posebna jedinica za trenažu i rad s golubovima. Rezultati

su bili izvanredni, i s tom je praksom nastavljeno i dalje. Treba reći da su ptice i za vrijeme halife Ebu Bekra upotrebljavane u sistemu komunikacija. On je bio prvi halifa koji je uveo sokole u ovu službu.

570. godina po Hidžri

Bagdadski kvart Zaferija je u strahovitom požaru potpuno uništen. U proljeće te godine Irak su zahvatile velike poplave. Prije toga kiše su s malim prekidima padale skoro 40 dana. Tigris je nadošao kao nikada do tada. Cijeli

je Bagdad bio pod vodom. I bolnica Abbadi, koja se nalazi na najvišoj točki uzvisine u Bagdadu bila je cijela pod vodom. Mnogo je kuća u ovoj nepogodi porušeno.

583. godina po Hidžri

Te godine u isti dan su počele: nevruzova, hidžretska, gregorijanska i julijanska Nova godina. Nikada prije toga ovakav slučaj nije zabilježen. Salahuddin El Kirk (Ejjubija) ove godine piše pisma u islamske pokrajine i poziva na džihad protiv križara. Pisma su poslata u Mosul, Irbid, Bagdad, Damask, Egipat, Španjolsku i druge krajeve. Sve vladare je upozoravao da se islamskim zemljama sprema velika opasnost od križara, i ako ne budu jedinstveni teško da će moći pobjediti neprijatelja. Prema prognozama astrologa ove godine trebalo je doći do velikih vremenskih nepogoda, jer je šest planeta došlo u sazvježđe Vage. Narod se počeo pripremati za nepogode. Kopana su skloništa u brdima i građene utvrde u svim gradovima. Kada je došao obećani dan, povjesničari su zabilježili da u cijelog godini nije bilo mirnijeg i ljepšeg dana. Pjesnici su astrolozima ispjevali pjesme rugalice, pišući o njihovim zabludama. Te godine Salahuddin el Kirk, zvani Ejjubija redao je pobjede jednu za drugom nad križarima.Počeoje pripreme za oslobođenje Jeruzalema kojije bio u križarskim rukama. Salahuddin je naredio u tu svrhu da se iz Egipta pokrene velika pomorska flota na čelu koje je bio Husamuddin Lu'lu, a koja je trebala križarima presjeći put na moru i spriječiti da im stiče pomoć iz Europe. Kada je muslimanska flota zaposjela morske strateške točke, Salahuddin je krenuo s velikom vojskom iz svih pravaca prema svetom gradu. Kada je vojska pristigla pod zidine grada, Salahuddin je pet dana kružio oko grada tražeći mjesto s koga će napasti grad. Grad je bio jako utvrđen i nakon savjetovanja sa svojim zapovjedni cima, odlučio ga je napasti sa sjeverne strane. Naredio je da se pripreme bacači vatre. To isto oružje su imali i križari unutar grada. U jutro 20. redžepa počela je bitka s medžnicima. Za cijelo vrijeme križari su izlazili izvan zidina sa konjima nastojeći oslabiti pritisak na grad. Obadvije strane su imale veliki broj mrtvih. Muslimani su imali među poginulima Izzuddina Isu ibni Malika, velikog emira. Pogibija Izzuddina dala je snage muslimanima da napadnu svim snagama, probijaju prvu obranbenu liniju, premošćuju zid i upadaju u grad. Kada su vidjeli da se nalaze u bezizlaznoj situaciji, križari su se okupili na vijećanje. Obrana grada je postajala sve manje efikasnijom. Donijeli su odluku da predlože Salahuddinu mirnu predaju grada. Kada je delegacija križara otišla kod Salahuddina s ovom ponudom, on je odbija rekavši: “Ne! uradiću s vama ono što ste vi uradili muslimanima kada ste osvojili grad 492.h. godine”. Kada se delegacija križara vratila s negativnim odgovorom, zapovjednik branitelja Alpinijan je odlučio osobno otići kod Salahuddina i ponuditi mu mirnu predaju grada. Salahuddin gaje odbio, ali mu ovaj reče: “Uredu! prije nego mi izginemo, pobit ćemo sve naše žene i djecu, zarobljene muslimane a ima ih pet tisuća, uništit ćemo sve u Jeruzalemu, zapaliti mesdžidul Aksu i sve svetinje u gradu, muslimanske i kršćanske i židovske. Tada ćemo s oručj em izaći pred vas i nećemo se predati dok i zadnji križar ne pogine.” Kada je Salahuddin čuo ovu prijetnju, posavjetovao se s svojim suradnicima. Oni mu savjetovaše da je ipak bolje da se grad mirno preda. Salahuddin nakon tog savjetovanja donosi odluku da mu se grad preda pod uvjetima: da svaki odrasli križar plati svoju otkupninu za 10 dinara, svaka križarka plati pet dinara, svako dijete dva dinara. Rok za isplatu otkupnine je 40 dana, a tko u tom vremenu neplati smatrat će se zarobljenikom. Križarima je dopustio da sa sobom ponesu sve što mogu natovariti na konje i osobno ponijeti.

Tako je 27. redžepa, grad Jeruzalem predat Salahuddinu. Među muslimanskom vojskom zavladalo je neopisivo veselje. Da bi lakše pobrojao križare, Salahuddinje postavio na svaka vrata povjerenike koji su ih brojali. utvrđeno je daje u gradu bilo samo odraslih muškaraca oko 60.000. Palijan je uspio sakupiti otkupninu za 18.000 vojnika, a svi ostali su oslobođeni otkupnine. Kada je muslimanska vojska ušla u grad Kubetu-Sahra je na sebi imala ogromni križ. Puni tjedan dana je trebalo Salahuddinu da džamiju očisti od kršćanskih obilježja. Dana 4. ša'bana u Mesdžidul Aksi je klanjata prva džuma-namaz. Nakon što je proučen ezan s njene munare, gradom se spontano prolomio tekbir “Allahu ekber”. Hatib džamije Muhjiddin na hutbi je spomenuo prve riječi iz Kur'ana: “Fe kata'a dabirel kavmi ellezine zalemu, velhamdu lillahi rabbil alemine”. Zatim se zahvalio Allahu i salavatom spomenuo Božjega poslanika, izrazio oduševljenje muslimana, onih prisutnih i onih daleko, koji nikada nisu vidjeli Aksu. a željeli su doći u nju.

583. godina po Hidžri:

U Bagdadu se ponovo dogodio požar u medresi Nizamiji. Izazvao ga je jedan profesor koji je sebi kuhao ručak. Nakon što je izgorjela do temelja Nizamija, s njom su izgorjele i sve ostale okolne zgrade.

Iz okolice Bagdada stigla je vijest da je jedna žena rodila žensko dijete koje je prigodom rođenja imalo sve zube.

584. godina po Hidžri:

27.Džumadel-ula, Salahuddin el-Kirk osvaja važno križarsko uporiste Cion.

7. Zul-hidždžeta te godine pao je jedan dio utvrde Akka.

587. godina po Hidžri:

Među križarskom i muslimanskom vojskom zavladala je strašna kolera koja je desetkovala i jednu i drugu vojsku. Zbog zaraze, te i naredne godine nije bilo muslimansko-križarskih sukoba.

589. godina po Hidžri:

Na nebu iznad Jerusalema pojavila se ogromna zvijezda, koja je prigodom pojave izazvala strahovit prasak, a potom nestala.

U mjesecu Rebiul-evvelu na cijelom području Arapskoga poluotoka dogodilo se niz vrlo snažnih zemljotresa. Od takvoga jednoga urušio se grob Ali ibni ebu Taliba u Nedžefu.

591. godina po Hidžri:

U mjesecu Zul-ka'detu u Bagdadu je izbio veliki požar.

Irak je te godine bio zahvaćen snažnim pješčanim olujama.

Dogodio se slabiji potres ali koji je načinio ogromne štete. Zemlja se naime tresla po ritmu sita a ne po dubini. Vrlo je malo kuća ostalo na zemlji.

Umro Kadija Muhjuddin Ez-Zeki, koji je nakon oslobođenja Jerusalema bio prvi imam i hatib u Aksi. Bio je glavni Kadija u Damasku, kao i njegov otac i djed.

600. godina po Hidžri:

U Bizantu, Šamu, Iraku, Egiptu i Siciliji, te Cipru dogodio se snažan zemljotres. Najjači je bio na Siciliji i Bizantu.

601. godina po Hidžri:

U Bagdadu je jedna žena rodila dijete s dvije glave, četiri noge i dvije ruke. Odmah po rođenju dijete je umrlo.

U Bagdadu veliki požar u skladištu oružja.

Grad Horat zahvatila snažna sniježna oluja, do tada nezabilježena.

605. godina po Hidžri:

7. Redžepa u srijedu navečer, mnoge islamske pokrajine pogođene su snažnim potresom. Na Arapskom poluotoku štete nisu bile velike, ali u Persiji, Šamu i drugim islamskim provincijama su bile velike.

U Bagdadu velika poplava koju je prouzročio Eufrat.

U Nisaboru i Horosanu katastrofalan zemljotres.

608. godina po Hidžri:

U Bagdadu ponovo poplava sa tragičnim posljedicama.

613. godina po Hidžri:

Grad Basru pogodilo je nevrijeme s gradom veličine kokošijega jajeta i naranče. Ova se nepogoda ponovila u istom mjesecu.

Bagdad je pogodila pješčana oluja koja je donijela u grad ogromne količine pijeska.

614. godina po Hidžri:

U Bagdadu najezda miševa i štakora. Bilo ih je tako mnogo da se ulicom nije moglo ići bez štapa kojim ih se tjeralo. Nakon najezde štakora i miševa Bagdad je zahvatila poplava koja se smatra najvećom u povijesti Bagdada. Prema tadašnjim podacima polovica bagdadskih kuća je srušena ili oštećena u poplavi. Bagdad je u to vrijeme prema podacima imao oko 300.000 kuća. Najviše su stradala groblja i džamije.

619. godina po Hidžri:

20. Ša'bana na nebu iznad Bagdada pojavila se velika repatica, koja je ostala na nebu skoro mjesec dana prije nego je nestala.

620. godina po Hidžri:

Ova će godina biti zapamćena po velikoj najezdi skakavaca u svim krajevima islamske države.

622. godina po Hidžri:

Bagdad je pogodila epidemija kolere velikih razmjera. Računa se da je u ovoj epidemiji umrlo oko 100.000 ljudi.

Pored kolere Irak i Bagdad su zahvatile sniježne oluje od koji su stradali beskućnici, koje su nalazili smrznute na ulicama.

Bagdad je pogodila poplava velikih razmjera.

624. godina po Hidžri:

U toj godini bile su dvije pomrčine mjeseca.

U Iraku prava najezda zmija otrovnica koje su naročitu štetu nanijele djeci.

U Mosulu je zabilježen fenomen. Jedan čovjek je zaklao ovcu čije je meso bilo toliko gorko da se nije moglo jesti. Mosul je pogodio zemljotres razorne moći. U samom gradu bilo je oko 1.000 mrtvih, a svih šest kula u gradu je srušeno.

628. godina po Hidžri:

Divljanje cijena na cijelom Arapskom poluotoku. Nije bilo međutim gladi, kako se to obično događalo prijašnjih godina.