U čijem interesu su previranja u Zaljevu

1691

Autor: Yasin Aktay, savjetnik turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana

Napetosti u Zaljevu, čije vode ključaju poput vode u loncu, ne smiruju se. Ko li će se skuhati u njima, još se ne zna. Čini se da je na meti Iran, ali kad god su do sad Sjedinjene Države spremile „lonac“ za Teheran, na posljetku bi u njemu bio „skuhan“ neko drugi.

Hladni rat između Irana i SAD-a traje od Homeinijeve revolucije, ali nikad nije došlo do oružanog konflikta. U sjeni tog hladnog rata, zaljevske zemlje su se osjetile ugroženim, pa su započele utrku za američko i evropsko naoružanje. Paradoks je da je svaka teheranska prijetnja od koje strijepe zaljevske zemlje, donosila Washingtonu, ljutom iranskom neprijatelju, veliki benefite, jer je omogućavala Sjedinjenim Državama da nastave zarađivati ogromna sredsta za pružanje zaštite zaljevskim zemljama od iranske prijetnje, koja je uvijek korisna za Washinkton.

Ogromni benefiti koje Sjedinjene Države ostvaruju zahvaljujući neprijateljstvu sa Iranom, razlog su što Sjedinjene Države do danas nisu učinile ni jedan jedini ozbiljan korak ka uklanjanju iranske prijetnje. Štaviše, Sjedinjene Države su za dobro održavanje tog neprijateljstva nagradile Iran tako što su nakon invazije na Afganistan omogućile iranskom režimu da širi svoj utjecaj u toj zemlji, a isto su učinile i kada je u pitanju Irak.

Također, u Siriji je američka intervencija bila u korist Irana, jer je omogućila opstanak Asada na vlasti i uništavanje isitnske opozicije njegovom režimu, a sve to je omogućilo Iranu da poveća svoj utjecaj u Siriji.

Isto tako možemo očekivati da rat u Jemenu, u kojem se već četiri godine muče američki saveznici, neće donijeti ništa drugo osim povećanja iranskog utjecaja u toj zemlji.

Zaljevske vode je iznova potpalio Donad Trump odlukom da se SAD povlače iz Nuklearnog sporazuma sa Iranom i postavljanjem novih uslova i uvođenjem sankcija toj zemlji.

Iran je bio prihvatio uslove koje je postavila Obamina administracija za potpisivanje sporazuma, ali je istovremeno iranski režim nastavio sa ekspanzionističkim aktivnostima i širenjem svog neprijateljskog sektaškog pravca u Jemenu i Siriji. Iranski režim je, također, nastavio neprijateljstvo protiv drugih islamskih zemalja, dok je, u isto vrijeme, postigao određeni sporazum sa zapadnim zemljama.

Čini se da je Trump potpalio plamen novog hladnog rata protiv Irana, po nagovoru Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Izraela.

Prvi korak je bio nametanje sankcija koje uključuju strogu blokadu i onemogućavanje izvoza iranske nafte, čime bi se iran znatno oslabio ekonosmki, jer je izvoz nafte glavni izvor iranskih finansijskih prihoda.

Iran je reagirao prijetnjom da će blokirati Hormuški moreuz, na što su Sjedinjene Države, da bi dodatno podgrijale atmosferu, poslale u Zaljev nosač aviona USS Abraham Lincoln, da bi, prije nekoliko dana, proiranski Husiji iz Jemena, dronovima napali saudijski naftovod.

Ovaj napad poslao je dvije poruke. Prva, ukoliko bude spriječen da izvozi svoju naftu, Iran može ugroziti protok saudijske i emiratske nafte. Druga, i mnogo važnija, je da Saudijska Arabija, iako je decenijama obasipala Sjedinjene Države basnoslovnim sumama novca za američko naoružanje i zaštitu, nije u stanju da zaštiti svoju teritoriju od iranske prijetnje.

Ovaj Husijev napad dronovima na saudijski naftovod usred Saudijske Arabije, počinje izazivati oštre polemike. Slušali smo od Trumpa izjave u kojima se hvališe kako njegova zemlja štiti Saudijsku Aarbiju, i kako Saudijska Arabija ne bidugo opstala bez američke zaštite, pa se nameću neka pitanja. Je li to u ovom slučaju Washington uskratio podršku i zaštitu Saudijskoj Arabiji? Ako nije, je li, onda, američka pomoć i zaštita nedovoljna?

Oba ova pitanja trebala bi navesti Rijad da ozbiljno preispita svoj odnos sa Washingtonom.

Ako američka pomoć i zaštita nije dovoljna, zašto onda Saudijska Arabija plaća ogromnu cijenu Sjedinjenim Državama?

Ako, pak, Sjedinjene Države namjerno nisu htjele osujetiti ovaj napad, to znači da Washington ciljano djeluje na dodatnom zastrašivanju Saudijske Arabije od iranske prijetnje, kako bi im izvukao još novca. Zauzvrat će, možda, Sjedinjene Države nagraditi Iran tako što će im servirati Jemen na pladnju, pošto se arapski savez već četiri godine pati sa malom šiijskom buntovnom grupom, i nije u stanju da ih porazi.

Kako kod bilo, da sam na mjestu arapskog saveza, nimalo se ne bih radovao američkom zaoštravanju protiv Irana, jer  ne zna se koga će Amerikanci ovaj put „skuhati u loncu“ koji, navodno, pripremaju za Iran.