Krajem prošlog mjeseca izraelski mediji izvijestili su kako su u toku pregovori između Hamasa i Izraela o razmjeni zarobljenika. To bi trebali biti prvi takvi razgovori od 2011. godine, kada je u zamjenu za oslobađanje izraelskog vojnika Gilada Shalita Izrael oslobodio 1.027 Palestinaca.
Ovoga puta Izrael je, navodno, spreman da oslobodi neodređen broj palestinskih zatvorenika, uglavnom žena, djece i članova palestinskog parlamenta, u zamjenu za video dokaz koji bi potvrdio da su tri izraelska državljana zatočena u Gazi živi i za predavanje leševa dvojice izraelskih vojnika ubijenih 2014. tokom izraelske ofanzive na Gazu. Hamas traži oslobađanje 55 Palestinaca kao i informacije o drugim zatvorenicima.
Izrael još nije službeno potvrdio medijske izvještaje, ali iskusni američki advokat Stanley Cohen smatra da plasiranje ovih informacija u izraelskim medijima ukazuje kako Izrael ima određene namjere.
„Trenutno postoji veliki politički pritisak zajednice u Izraelu da se intenziviraju nastojanja oko povratka tijela dvojice poginulih izraelskih vojnika iz Gaze. Izraelska vlada će, ako ni zbog čega drugog, iz političkih razloga držati svoju javnost u uvjerenju da su pregovori u toku.”
Stanley Cohen već dugo zastupa palestinske interese. Tokom 1995., uspješno je odbranio Moussa Abu Marzouka, tadašnjeg vođu Hamasovog političkog krila, od pokušaja izručenja u Izrael. Zbog zastupanja drugih značajnih slučajeva zabranjen mu je ulazak u Izrael i neke arapske zemlje. Otvoreni je kritičar nastavka izraelske okupacije Palestine i sumnjičav je prema izraelskim namjerama po pitanju eventualnih pregovora o razmjeni zarobljenika:
„Dugoročno, problem je nedostatak dobre volje od strane Izraela. Nimalo ne sumnjam da Netanyahu ovu situaciju iskorištava za ostvarenje ličnih političkih poena.”
Cohen je i jedan od osnivača grupe međunarodnih pravnika koji su u brojnim zemljama kao i pred Međunarodinim krivičnim sudom podnijeli tužbe u ime Palestinaca protiv Izraela. Grupa je podnijela optužbe za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i kršenje Ženevskih konvencija.
Svoj skepticizam prema izraelskim namjerama Cohen potkrepljuje činjenicom da izraelska vlada nudi puštanje zatvorenika koje su već bili oslobodili prije šest godina u pogodbi oko razmjene za Gilada Shalita: „Treba imati na umu da su ljudi koje Izrael navodno nudi za oslobađanje zatočeni protivno međunarodnom pravu. To nisu ljudi koji su uhapšeni i optuženi, a zatim osuđeni i odvedeni na izdržavanje kazne. To su žene i djeca i članovi parlamenta koji su zatočeni i i čije držanje u zatvoru predstavlja kršenje međunarodnog prava, i koji nisu osuđeni niti se protiv njih vodi proces. Izrael opet krši međunarodno pravo, a zatim se hvata za njega da bi zaradio neku brzu političku korist. To je za Izrael igra: zarobljavaju i zatvaraju ljude, potom pokušavaju dogovoriti njihovu razmjenu .“
Egipat je, navodno, posrednik u trenutnim pregovorima, kao i mnogo puta ranije. Cohen priznaje da bi egipatski utjecaj na predstojeće razgovore mogao biti koristan za regiju, pogotovo nakon nedavne posjete Hamasovog izaslanstva Kairu. Međutim, nije siguran koliko pozitivnu ulogu bi Egipat mogao igrati, s obzirom na medijske izvještaje prema kojima Kairo ima konkretne zahtjeve i nije zainteresiran za bilo šta izvan toga : „Čak i kad igra neutralnu ulogu, egipatska vlada čini ono što je najbolje za njih. Trenutno su odnosi Egipta s Izraelom vrlo dobri. Egipat, također, ima toplije odnose, da tako kažem u nedostatku bolje riječi, s Hamasom, ali kada je u pitanju Gaza, evidentno je da im nedostaje dobre volje. ”
Naglašava i to da službeni Kairo neće pokolebati Izrael:
„Egipat ne može vršiti bilo kakav utjecaj na Izrael. Egipat će učiniti ono što je najbolje za njegovu poziciju i moć, a Izrael će pokušati pojačati svoje dobre odnose s Egiptom, ali na vlastitu korist; ako mognu postići neke poene, iskoristit će pruženu priliku.“
Tokom 37 godina duge karijere Cohen se bavio brojnim slučajevima pregovora, a 2014. godine je sudjelovao u pokušaju da osigura oslobađanje američkog humanitarnog radnika Petera Kassiga koji je držan od strane ISIL-a. Od svih grupa s kojima je pregovarao, ističe da je Izrael prepoznatljiv po nedostatku iskrenosti.
„Za Izrael je specifično da nastupaju s takvom arogancijom koja vam poručuje: „Mi nemamo dobre namjere. Takvi smo i ne krijemo to“., objašnjava svoje iskustvo s Izraelcima.
U svjetlu trenutne krize vezano za džamiju Al-Aksa, Cohen očekuje da bi neuspjeh izraelske vlade da odgovori na zahtjeve Palestinaca za slobodan pristup džamiji mogao otežati Hamasov stav o razmjeni zatvorenika.
„Za razliku od Fataha, koji lahko odvaja Palestince na Zapadnoj obali od Palestinaca u Gazi, Hamas to ne radi. To je vrlo jasno i Izrael je svjestan da ako nastavi pritisak na Al-Aksu, Hamasova pozicija će postati još teža, pored i tako teške situacije koju imaju u Gazi, jer Hamas i drugi pokreti otpora ne prave razliku između Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali.”, kaže Cohen i dodaje: „S druge strane, da je Izrael ozbiljan u namjerama o pregovorima, u određenoj mjeri bi smanjili intenzitet onoga što rade s Al-Aksom, ali ta eskalacija krize jednostavno znači da je Izrael odlučio da umjesto 2.000 napadne 200 ljudi.”
Pripremio: Abdullah Nasup
