U Sarajevu je održan sastanak federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salke Bukvarevića s najodgovornijim starješinama korpusa i divizija Armije Republike BiH od 1992. do 1995. godine, kojem je prisustvovao član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
– Ono što je definitivno istorijska činjenica koja se da brojkama potkrijepiti jeste da su regularne postrojbe Armije BiH sistemski sprječavale, sankcionisale i suprotstavljale se vršenju ratnih zločina. Sa druge strane Karadžićeva, Mladićeva i još neke paravojske u zemlji sistematski su organizovale i vršile zločine, prije svega protiv civilnog stanovništva – izjavio je nakon sastanka Izetbegović.
– Danas se dovode neke stvari u pitanje, koje se ne mogu dovesti u pitanje, i ima pokušaja izjednačavanja strana. Kroz pokrenute postupke u odnosu na oficire Armije RBiH i branioce BiH pokušavaju se stvoriti vještački balansi – dodao je Izetbegović.
Na sastanku s ratnim komandantima korupsa, predsjednicima najznačajnijih osnovnih boračkih organizacija, kantonalnim ministrima za boračka pitanja, kako je kazao ministar Bukvarević, otvoreno je niz važnih tema o položaju i statusu boračkih kategorija.
– Prije svega izrazili smo jedinstvo u podršci predstavnicima BiH koji rade na putu BiH prema euroatlanskim integracijama i NATO-u. Izrazili smo jedinstvo i u pogledu daljeg razvoja BiH sa željom da se zaustave sve destruktivne pojave u razgradnji države BiH – dodao je Bukvarević.
Naveo je da su učesnici sastanka razmijenili informacije o tome šta nivoi vlasti čine u vezi položaja i statusa ovih kategorija, svjesni činjenice da se na godišnjem nivou izdvoji oko 600 miliona KM za invalidnine i naknade za oko 50.000 ratnih vojnih invalida, 43.000 porodica poginulih i za oko pet hiljada dobitnika najvećih ratnih priznanja. Bukvarević je dodao da se i kroz Zakon o dopunskim pravima boraca izvajaju određena sredstva s nivoa kantona.
– Željeli smo da dogovorimo da u narednoj godini prioritet, pored zaštite tekovina odbrambeno-oslobodilačkog rata, zaštite uloge i obraza Armije RBiH, bude zapošljavanje prije svege djece šehida i poginulih boraca, te zapošljavanje i samozapošljavanje boraca. To su prioritetni projekti Vlade FBiH i svih kantonalnih nivoa – dodao je Bukvarević.
Dogovoreno je da se najmanje jedanput godišnje održi ovakav sastanak gdje će, kako je kazao, biti iskazana želja za jedinstvom u rješavanju glavnih problema, ali isto tako biti dogovoreni prioriteti za naredni period.
Bukvarević je prokomentirao da je status pripadnika Armije Republike BiH danas različit od kategorije do kategorije. Podsjetio je da 43.000 porodica šehida i poginulih boraca i 50.000 ratnih vojnih invalida imaju mjesečni invalidninu koja za invalide do 50 posto invaliditeta iznosi do sto maraka.
Dodao je da dobitnici najvećih ratnih priznanja imaju također neku naknadu, ocjenjujući da su najugroženije kategorije demobilisani borci bez posla, RVI do 50 posto invaliditeta i djeca bez oba roditelja koja su nakon završetka fakulteta na birou s obzirom da time gube određena prava.
– Zato smo se opredijelili da prvo donesemo zakon o demobilisanim borcima kako bi u svim kantonima ujednačili ta prava i prije svega regulisali pitanje zdravstvenog osiguranja, kao i načina provođenja člana zakona koji govori o prednosti pri zapošljavanju, a kojeg poslodavci objektivno rijetko poštuju – dodao je Bukvarević.
Predsjednik Udruženja generala BiH Vahid Karavelić je kazao da su borci tražili da se održi ovakav tematski sastanak na kome bi se razgovaralo o aktuelnoj političkoj situaciji, slučajevima procesuiranja boraca Armije RBiH i zakonskoj regulativi koja reguliše status i prava boraca Armije RBiH.
