Izvor: Minber.ba
Kada musliman više ne može da govori o naređivanju dobra i sprečavanju zla i grijeha, u takvoj poziciji on biva daija koji mora šutjeti. Kako je to moguće? Ovo pitanje bilo je postavljeno Omeru b. Abdul-Azizu, rahimehullah, i on je rekao: ”Budite daije i šutite.” Prisutni su ga upitali: ”Kako je to moguće?”, a on je rekao: ”Svojim moralom.”
Istinu je rekao, Allah mu se smilovao, jer jedan od najveličanstvenijih načina kako pozivati Allahu i uputiti one koji su zalutali jeste da se čovjek okiti lijepim moralnim vrlinama i odgojom kojim će dati drugima odgojnu poruku.
Dokaz za ovo su dvije stvari:
Prva: Lijep moral je najjači argument kojim se može potisnuti svaka sumnja oko vjere. Velik broj ljudi okrenuo se od vjere zbog osornosti onih koji su na istini, kao i zbog toga što se ne osvrću na one koji su u zabludi. Allah, dželle ve ‘ala, podučio nas je kako da Mu se obraćamo skrušeno, pa kaže: ”Gospodaru naš, nemoj nas učiniti smutnjom onima koji ne vjeruju. Oprosti nam, Gospodaru naš, Ti si Silni i Mudri.” (El-Mumtehine, 5)
Ovaj ajet može nositi dva značenja, a to su da vjernike ne iskuša nevjernicima ili da ne učini vjernike onim što će odvratiti nevjernike od vjere. Ako je to obaveza prema nevjernicima, onda kako se odnositi prema muslimanima?
Allah, subhanehu ve te’ala, kaže Poslaniku, s.a.v.s.: ”Iz Allahove milosti si blag prema njima. A da si bio osorna govora i gruba srca, oni bi se razbježali od tebe.” (Ali Imran, 159)
Drugo: Pogledajmo hadis koji bilježi imam Ebu Davud od Bera’a b. Aziba, r.a., gdje kaže: ”Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ‘Uljepšavajte Kur’an svojim glasovima.”’
Sad postavimo sebi pitanje da li je Allahov govor, Kur’an, odbojan, pa da ga uljepšavamo? Ne. Ali Allah uvijek naređuje ono što je ljepše. Ljepše ga je lijepo učiti kako bi ostavio više traga na ljude i njihove duše. Pa ako treba da naš odnos prema lijepom Allahovom govoru da bude ovakav, onda kako da se mi ponašamo u našem govoru, naređivanju dobra i sprečavanju zla? I koliko treba da ga uljepšamo da utječemo na ljude?
U prvom redu mora se oživjeti sunnet širenja selama.
Brate, znaj da je Es-Selam Allahovo ime, kao što je Allah rekao: ”On je Allah mimo kojeg drugog boga nema. El-Melik, El-Kuddus, El-Mu’min, Es-Selam…” (El-Hašr, 23)
Imam Muslim bilježi od Sevbana, r.a., da je rekao: ”Kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., završio sa namazom, tri puta bi učinio istigfar, a zatim bi rekao: ‘Allahumme ente-s-Selam ve minke-s-Selam… – Allahu Ti si spas i od Tebe je spas…”’
El-Hattabi u djelu ”Vrijednost dove”, str. 41, kaže: ”Značenje selama je čistoća od svakog nedostatka ili manjka koji se može naći kod stvorenja. ”
Pozdrav muslimana je upravo uzet iz Allahovog imena, kao što Taberani bilježi u djelu ”El-Kebir”, 10/182, od Abdullaha b. Mes’uda, r.a., da je rekao: ”Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ‘Es-Selam je ime od Allahovih imena koje je postavio na Zemlji. Širite ga međusobno, jer bilo koji čovjek da poselami skupinu ljudi pa mu odgovore, on će biti na većem stupnju od njih jer ih je podsjetio, a ako mu ne odgovore, pa njemu će odgovoriti oni koji su bolji od njih.”’
Allah, s.v.t., kaže: ”Ako ti dođu oni koji vjeruju u naše ajete, reci im: ‘Selamun alejkum.’ Vaš gospodar je Sebi naredio milost.” (El-En’am, 54)
Allah, s.v.t., učinio je selam sredstvom odbrane od neznalica, pa kaže: ”Oni ako čuju prazne priče, klone ih se i kažu: ‘Nama naša djela, vama vaša djela. Selamun alejkum, mi nemamo volje da se družimo sa neznalicama.”’ (El-Kasas, 55)
Meleki će nazivati selam džennetlijama, kao što Uzvišeni kaže: ”Selamun alejkum, radi onoga što ste se strpjeli. Lijepo li je ovo stanište.” (Er-R’ad, 24)
Allah, s.v.t., učinio je selam pozdravom u Džennetu njegovim stanovnicima, On će ih pozdravljati selamom, Džennet je nazvao kućom spasa – Darus-selam. Tako da muslimani ne smiju dozvoliti da zamijene ono što je vrijedno za nešto bezvrijedno, posebno kada je riječ o stranim ili uličnim pozdravima jer je to očigledno šejtanova borba protiv istine.
Drugo je potpomaganje muslimana u njihovim potrebama, što je svakako obaveza muslimana da svako dobro dostave na sve strane do svih ljudi.
To se neće postići sa mnogo priče niti uzdizanjem na pozicije, pisanjem knjiga, podjelom letaka, ali će se postići lijepim moralnim vrijednostima i lijepim odnosom prema ljudima.
Nakon selama, u prvom redu ono što otvara i osvaja ljudska srca, ono što između neprijatelja gradi prijateljstvo, bez imalo sumnje, to je potpomaganje ljudi u njihovim potrebama.
Allah, s.v.t., je za ovakvo djelo dao sevape koji ljudi ne mogu dokučiti svojim umom. Zato, brate i sestro, zamisli sebe ako si od onih koji žure i žude za pomaganjem drugih muslimana.
Prvo: Allah pomaže Svoga roba sve dok on pomaže svome bratu.
Drugo: Ko od muslimana otkloni poteškoću od ovosvjetskih poteškoća, Allah će od njega otkloniti poteškoću na Sudnjem danu.
Imam Muslim u svom Sahihu bilježi od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Ko od muslimana otkloni poteškoću od ovosvjetskih poteškoća, Allah će od njega otkloniti poteškoću na Sudnjem danu. Ko olakša nekome u teškom stanju, Allah će njemu olakšati na ovom i onom svijetu. Ko sakrije sramotu muslimana, Allah će sakriti njegovu sramotu na ovom i onom svijetu. Allah će pomoći Svoga roba sve dok rob pomaže svoga brata.”
Treće: Allah će radi tvojih dobrih djela otkloniti od tebe nedaće i probleme.
Imam Taberani u ”El-Kebiru” sa dobrim lancem prenosilaca od Ebu Umame, r.a., bilježi predaju da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Dobra djela čuvaju od nedaća, sadaka u tajnosti gasi Gospodarovu srdžbu, održavanje rodbinskih veza produžuje životni vijek.”
Vrata dobročinstva prema ljudima su višestruka, odnosi se na velike i male stvari.
Od muslimana se neće tražiti pravo na jednakost, nego pravo na dobročinstvo u djelima, a onaj ko ne može, onda i riječi grade isto kao i djela.
Ebu Bekr je u srcu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zaslužio mjesto zbog svog odnosa prema Poslaniku, s.a.v.s., kao što kaže: ”Allah me je poslao vama pa ste rekli: ‘Lažeš’, a Ebu Bekr je rekao: ‘Istinu govoriš.’ Pomogao me je svojim imetkom i žrtvovao je život. Pa hoćete li pustiti moje ashabe?!’ Ponovio je to dva puta. Tako da ga više niko nije smio vrijeđati.”
Pogledajmo primjer Hatidže, r.a., kada Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: ”Opskrbljen ljubavlju prema njoj.”
Dostigla je deredže zbog svog odnosa prema Poslaniku, s.a.v.s., kao što imam Ahmed bilježi od Aiše, r.a., da je rekla: ”Allahov Poslanik, s.a.v.s., spominjao bi Hatidžu i mnogo bi je hvalio. Jednom sam osjetila ljubomoru pa sam rekla: ‘Mnogo je spominješ. Allah ti je dao bolju od nje.’ Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče: ‘Allah mi je nije zamijenio boljom od nje. Ona je povjerovala u mene kad ljudi nisu. Vjerovala mi je kad su me drugi utjerivali u laž. Pomagala mi je svojim imetkom kada su mi to drugi uskratili.”’
Samo je Allahova vaga pravedna vaga, Poslanikova mjerila su mjerila istine, pa ako su ovi dostigli ovakve deredže, kako onda takva djela neće prevagnuti u srcima siromašnih i slabih?
Šta je moguće uraditi za druge ljude?
-Pomoći im da vrate dugove ili da im se odgodi ili čak i oprosti dug.
Poznato je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., izbjegavao zaduženom klanjati dženazu, također šehidu se sve oprosti osim dugova. Vjernik ako je prezadužen osjeća srčanu i duševnu tjeskobu. Jednom riječju, dužnik je poput zarobljenika. Ako mu pomogneš da vrati dug, ili mu olakšaš odgađanjem, ili mu oprostiš, uistinu je to veliko djelo. Buharija bilježi od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Ko odgodi dužniku dug ili mu ga oprosti, Allah će ga uvesti na Sudnjem danu u hladovinu kada druge hladovine ne bude.”
-Pomaganje samohranim majkama, udovicama i djeci
U oba Sahiha bilježi se predaja od Ebu Hurejre, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ”Onaj ko pomaže udovicu i nevoljnike je poput mudžahida na Allahovom putu ili poput onoga ko noću klanja, a danju posti.”
Zamislite stanje velikog broja udovica, ako im se približimo, a recimo ne nose hidžab ili ne klanjaju ili se miješaju sa muškarcima, pa im pružimo utočište, onda se možemo nadati da će Allah nama pružiti utočište. Šta misliš u takvom stanju, da li će ona odbiti tvoje savjete i opomene?
Onaj jetim kojeg pomiluješ po glavi, ispuniš mu neke želje, brineš se o njemu, savjetuješ ga, takvo dijete će ti uvijek reći slušam i pokoravam se.
Dobročinstvo prema ljudima je skup metoda koja koristimo da bismo dospjeli do ljudskih srca do kojih i pored velikog umora ne možemo doprijeti.
Esbahani bilježi od Ibn Omera, r.a., da je neki čovjek došao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: ”’Ko je najdraži Allahu, Allahov Poslaniče?” On reče: ”Najdraži Allahu je onaj ko najviše koristi ljudima. Najdraže djelo Allahu je da uneseš radost u srce muslimana tako što ćeš otkloniti od njega nedaću, dug mu vratiti ili mu glad utoliti. Da pomognem bratu u njegovoj potrebi draže mi je nego da budem u itikafu cijeli mjesec u ovoj mojoj džamiji. Onaj ko ide sa ciljem da pomogne svom bratu, Allah će mu stope učvrstiti na dan kada drugi budu posrtali.”
Ako ništa od ovoga spomenutog ne možeš učiniti, onda postoje drugi oblici dobrih djela kao što su:
-Zauzimanje u dobru time što ćeš posredovati za svog brata u bilo kakvom dobru.
-Lijepa riječ, kao što Uzvišeni kaže: ”Reci robovima Mojim, neka jedni drugima lijepe riječi govore…” (El-Isra, 53)
-Osmijeh prilikom susreta sa drugim ljudima, kao što je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Nemojte omalovažavati bilo šta od dobročinstva makar se susreo sa bratom nasmiješena lica.”
-Obilazak bolesnoga ili koji je zapao u bilo kakvu nedaću, posjeta bolesniku ili iskazivanje saučešća kod smrti njemu bliskog.
Vrata dobra su otvorena sve dok Sunce ne izađe sa zapada, zato nemojte oklijevati, nego budite od onih koji rade, a malo pričaju.
Autor: Abdul-Halim Tumijat
Preveo: Harmin Suljić
