Ekspertica za prevenciju genocida i zaštitu ljudskih prava u Društvu za ugrožene narode u Njemačkoj Jasna Čaušević kazala je da je sada došlo vrijeme da se sistemski evaluiraju i ocjene međunarodni sudski postupci za zločine počinjene od 1991. do 1999. godine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije.
Komentirajući konačnu presudu nasljednika Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) koji je bivše čelnike Službe državne bezbjednosti Srbije (SDB) Jovicu Stanišića i Franka Simatovića pravosnažno osudio na po 15 godina zatvora, Čaušević je naglasila da se iz rada sudova sada mogu izvući vrijedne pouke.
– Budući sudovi mogu imati koristi od ovoga, bilo da se radi o Ukrajini ili Mianmaru/Burmi. Dugoročno gledano, međunarodno krivično pravosuđe mora biti reformirano u cjelini – ocijenila je Čaušević.
Tribunali za Jugoslaviju i Ruandu pomogli su u pripremi terena za nadležnost Međunarodnog krivičnog suda za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Do sada, međutim, MKSJ nije bio ovlašten da krivično goni zločin agresije ako je zasnovan na agresorskom ratu od strane države koja, poput Ruske Federacije, koja nije potpisnica Statuta MKSJ-a.
Prema stručnjaku za međunarodno pravo iz Kölna prof. dr. Clausu Kressu, to bi bilo moguće samo ako bi Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda taj predmet prenijelo MKSJ-u kako bi on izvršio svoju jurisdikciju, ali to je teško vjerovatno s obzirom na pravo veta Rusije u Vijeću sigurnosti.
Međutim, jedan takav međunarodni specijalni tribunal mogao bi odmah istražiti osumnjičene zločine agresije, ali da bi to bilo moguće Generalna skupština UN-a bi morala zatražiti od generalnog sekretara UN-a da zaključi odgovarajući sporazum s Ukrajinom.
Statut MKSJ-a je nedostatan, drugim riječima preuzak, u ovoj centralnoj oblasti pa bi mu u tom pogledu trebala reforma jer je MKSJ-u idealna institucija za procesuiranje zločina agresije i, prije svega, da doprinese njihovoj prevenciji, smatra Kress.
S obzirom na to Kress se zalaže za dvosmjerni pristup odnosno da se hitno osnuje međunarodni specijalni sud i istovremeno popune praznine u statutu MKSJ-a.
Kaže da Njemačka treba priznati dosadašnje zasluge MKSJ-a i ustanovljavanje specijalnog međunarodnog suda za zločin agresije te preuzeti vodeću ulogu u usklađivanju jurisdikcionog režima za sva četiri zločina iz Statuta MKSJ-a (genocid, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini i zločin agresije).
U posljednjoj presudi za zločine u ratu u Bosni i Hercegovini 90-ih godina, Jovica Stanišić (72) i Franko Simatović (73) osuđeni su svaki na po 15 godina zatvora. Žalbene sudije su za tri godine povećale zatvorske kazne izrečene u prvom stepenu 2021. godine.
Dvojica srbijanskih obavještajaca osuđena su za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, nakon čega je predsjedavajuća sutkinja Graciela Gatti Santana izjavila je da se radi o “prekretnici”, a glavni tužilac Serge Brammertz naglasio je da je presuda dokaz da u Bosni i Hercegovini nije bio građanski rat, već međunarodni sukob.
