Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt boravi u Washingtonu, gdje se sastaje sa najvišim američkim diplomatama.
U intervjuu za Glas Amerike Schmidt je govoreći o posjeti SAD-u istakao kako je “veoma važno da se sastane sa jednim od ključnih partnera implementacije Dejtonskog sporazuma, da se informiše o stanju u BiH, i da se konsultuje o budućim zajedničkim odlukama u skladu sa njegovim nadležnostima i nadležnostima međunarodne zajednice”.
– Moramo priznati da se Dejton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, šta je budućnost, da BiH nekako osigura članstvo u Evropskoj uniji i koji bi sljedeći koraci trebali biti. Dakle, ne radi se samo o sastancima u Washingtonu, već i u Briselu i drugim glavnim gradovima kao što je London – kazao je on.
Pojasnio je zbog čega se čini da je do sada jako malo uradio.
– Mislim da postoje pitanja na kojima sam radio, posebno na slučaju Centralne banke, koja su razrađena nekako tihim, zakulisnim radom. Preferiram to jer ova zemlja mora sama da donosi odluke. Moj stav, kao nekoga ko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, jest da to nije ono što bi budućnost trebala biti. Oklijevam da iskoristim takozvane bonske ovlasti. Imam puno zahtjeva samo da nekoga smijenim sa pozicije. To je korišteno ranije. To se može uraditi samo pomoću “štapa i mrkve”. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona ili zamjena zakona koji ne ispunjavaju zahtjeve Dejtonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje. Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da ga otvorim. Niko ne bi trebao pogrešno shvatiti da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak – istakao je Schmidt.
Visoki predstavnik kategoričan je kada je riječ o Dodikovim najavama da će povući saglasnost sa formiranja Oružanih snaga BiH.
– Mislim da je dobra vijest da zajedno možemo riješiti mogućnost jednostranog raspuštanja vojske. Vojska Republike Srpske neće biti formirana. Posljedice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu. Nakon što sam razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a prošle sedmice, rekao bih da se ne radi o povećanju prisustva, već o prisustvu koje se može smatrati opredjeljenjem međunarodne zajednice da doprinese implementaciji Dejtona. To znači da treba postojati saradnja između Evropske unije i NATO-a. NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakomplikuju, da Evropska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane komandne i strategije “Berlin plus” mogu povećati svoje prisustvo. Ne vidim potrebu za tim u ovom trenutku, ali mislim da moramo biti svjesni situacije – poručuje on.
Na konstataciju da “mnogi analitičari, posebno američki, smatraju da Evropljani imaju čisto jednodimenzionalni pristup, te da su mnogi zabrinuti da se greške iz 1990-ih ponavljaju i da Evropljani ništa nisu naučili”, Schmidt je dao sljedeći odgovor:
– Ja sam Evropljanin, ali sam neko ko je veoma posvećen tome da ne postoje samo mrkve, već i štapovi. Moramo razmišljati o prelaznim koracima da zadržimo zamah, kao i da nemamo samo jednodimenzionalni pogled jer je ovaj region od strateškog interesa. Ako bi došlo do raspada, to bi se odjednom odrazilo na cijelo susjedstvo. Evropa i Zapad imaju strateški interes da ovaj region održe stabilnim.
