Pripremio: Abdullah Nasup
Global Firepower (GFP) objavio je indeks vojne snage zemalja u svijetu za 2018. godinu, na kojem iranska vojska kotira bolje od izraelske, no američki časopis National Interest ne slaže se s tim poretkom.
Prema indeksu Global Firepowera iranske oružane snage su na 13 mjestu u svijetu, dok su izraelske na šesnaestom (Iran je ocijenjen 0,3131 bodova, a Izrael 0,3444, dok je idealan broj prema ovom sistemu bodovanja 0,0000). Na GFP-ovoj ljestvici najjačih oružanih snaga prvo mjesto pripalo je SAD-u, slijede Rusija, Kina, Indija, Francuska, V. Britanija.
National Interest smatra indikativnim da je Egipat zauzeo dvanaesto mjesto, ispred Irana, dok je Indonezija na petnaestom, ispred Izraela. S druge strane, Izrael bolje kotira od Pakistana (17 pozicija), Sjeverne Koreje (18), Švedske (31). Kraljevina Butan našla se na posljednjem 136 mjestu.
Jerusalem Post piše kako Izraelske oružane snage već treću godinu zaredom padaju na ljestvici GFP-a, dok je Iran sa dvadesetog mjesta 2017., došao na 13 mjesto na ljestvici za 2018. godinu.
Kako GFP stepenuje vojnu moć zemalja
Prema pisanju National Interesta postoji 55 različitih faktora na osnovu kojih GFP na svom indeksu snage boduje zemlje svijeta. Postoji posebna formula dodjele bonusa i penala, koja u konačnici određuje broj bodova. Idealna brojka na indeksu je 0,0000, ali nju je praktično nemoguće postići.
Pozicija određene oružane sile na ovom indeksu ne zavisi samo od ukupnog broja naoružanja; fokus se stavlja na njegovu raznovrsnost. Prilikom bodovanja u obzir se uzima i stepen ekonomskog razvoja zemlje, a posebni bonusi dodjeljuju se zemljama članicama NATO-a zbog toga što, barem teoretski, članice međusobno dijele izvore ratne industrije i vojne kapacitete. Drugi parametri su geografski položaj zemlje, industrijski razvoj, prirodni, ljudski i finanskijski resursi.
Posjedovanje nuklearnog oružja nije uzeto u obzir, iako su zemlje koje posjeduju nuklearno oružje i one za koje se sumnja da ga posjeduju dobile određene bonuse.
Navedeno je da Iran ima 82 miliona stanovnika, uz potencijalno 47 miliona vojno sposobnih muškaraca, dok Izrael ima populaciju od 8,3 miliona, od čega je 3,6 miliona dostupno za vojnu službu. Iran je gotovo 100 puta veći od Izraela, uz mnogo više rezervi nafte i goriva. Iran ima više od 900.000 aktivnih i rezervnih vojnika, dok ih Izrael ima 615.000, ali Iran ima manje tenkova i aviona.
No, šta sve ovo dokazuje? Svako ko prati web-stranice koje se bave sačinjavanjem indeksa vojne snage zemalja, svjestan je da su ti indeksi postali prilično beskorisni. No, važnije od proizvoljne prirode poretka zemalja na tim indeksima je tendencija da se zanemare uslovi u kojima djeluje određena vojna sila. Naprimjer, Iran ima veći broj stanovnika i više vojnog ljudstva, ali u sukobu sa Izraelom to im ne bi bilo od velike pomoći s obzirom da dvije zemlje ne graniče jedna s drugom, što znači da velika iranska vojska neće izaći na granicu Izraela. S druge strane, ovo je bio značajan faktor u iransko-iračkom ratu od 1980. do 1988. godine.
