petak, 18. novembar 2022 / 24. rebi'u-l-ahir 1444

SAFF

Da li su Hrvati zaista “nejednakopravni” u BiH: Ovi podaci ne idu na ruku tvrdnjama Dragana Čovića

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on whatsapp
WhatsApp

Jednakopravnost konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini je, za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragana Čovića, osnovni preduvjet za napredak naše zemlje. Hrvatski narod, vjeruje Čović, uživa manje prava u odnosu na ostale konstitutivne narode, što je prepreka relaksiranju odnosa u BiH.

Potvrdu postojanja praktičnog uporišta u Čovićevoj tezi o nejednakopravnosti Hrvata smo potražili u statističkim podacima o zastupljenosti predstavnika hrvatskog naroda u institucijama vlasti u BiH i Federaciji BiH. Neumoljiva statistika zaista ukazuje na nejednakopravnost među narodima, ali ne na štetu hrvatskog naroda.

Prema posljednjem popisu stanovništva u BiH živi 3.531.159 stanovnika. Više od polovine, tačnije 50,11 posto, čine Bošnjaci, Srbi čine 30,78 posto, a Hrvati 15,43 posto ukupnog broja stanovnika. U Federaciji BiH živi 2.219.220 stanovnika. Bošnjaci čine 70,40 posto, Srbi 2,55 posto, a Hrvati 22,44 posto ukupnog broja stanovnika. Međutim, procentualno učešće konstitutivnih naroda u ukupnom broju stanovnika BiH se ne podudara sa procentualnim učešćem predstavnika konstitutivnih naroda u institucijama vlasti.

Tako je u institucijama vlasti na državnom nivou, prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za državnu službu BiH, zaposleno 3.789 osoba. Među zaposlenima je 1.669 Bošnjaka (44 posto), 1.308 Srba (34 posto), 710 Hrvata (19 posto) i 102 Ostalih (devet posto).

Podaci Agencije za državnu službu BiH

Kada su rukovodeće pozicije u pitanju, njih je na državnom nivou 205. Bošnjački kadrovi zauzimaju 68 pozicija (33,171 posto), Srbi 70 (34,146 posto), Hrvati 61 (29,756 posto), a Ostali šest pozicija (2,927 posto).

Ni etnički sastav Oružanih snaga BiH ne odražava etnički sastav stanovništva BiH. Tako je u Oružanim snagama BiH zaposleno 46,43 posto Bošnjaka, 35,26 posto Srba, 18,13 posto Hrvata te 0,19 posto Ostalih. U Zajedničkom štabu Oružanih snaga BiH se nalazi pet Bošnjaka, četiri Srbina i četiri Hrvata.

Agencija za državnu službu FBiH je, zaključno sa 15. majem ove godine, evidentirala ukupno 958 rukovodećih državnih službenika u organima državne službe na federalnom, kantonalnim i općinskim nivoima. Od ukupno 958 rukovodećih državnih službenika, njih 257 su Hrvati, što je 26,8 posto ukupnog broja. S druge strane, 635 Bošnjaka obnaša rukovodeće pozicije, što je 66,2 posto od ukupnog broja. Veće procentualno učešće Hrvata na rukovodećim pozicijama u odnosu na učešće u ukupnom broju stanovništva u Federaciji BiH je u praksi još izraženije, s obzirom da u ovu statistiku nisu uvršteni podaci iz Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona, u kojima Hrvati čine većinu.

Na federalnom nivou vlasti je evidentiran 191 rukovodeći državni službenik. Njih 66 su Hrvati, što je 34,5 posto ukupnog broja. Bošnjaci učestvuju s 57,6 posto, odnosno evidentirano je 110 Bošnjaka na rukovodećim pozicijama. Ne računajući Zapadnohercegovački i Posavski kanton, učešće Hrvata u ukupnom broju rukovodećih službenika institucija koje su osnovali kantoni je 29,4 posto. Učešće Bošnjaka je 64,8 posto.

Ukupno je isključivo na federalnom nivou evidentirano 2.146 državnih službenika. Njih 529 su Hrvati, što je 24,6 posto, dok je 1.492 Bošnjaka zaposleno na federalnom nivou, što je 69,53 posto ukupnog broja.

Dragan Čović ne može pronaći uporište za svoju tezi ni u podacima o etničkoj zastupljenosti u pravosudnim institucijama BiH i Federacije BiH. Pet je najvažnijih pozicija na državnom nivou. Bošnjak je na čelu samo jedne od institucija, Ustavnog suda BiH, a radi se o Mirsadu Ćemanu. Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH je Milan Tegeltija (Srbin), predsjednik Suda BiH je Ranko Debevec (Ostali), glavna tužiteljica Tužilaštva BiH je Gordana Tadić (Hrvatica), a ministar pravde BiH je Josip Grubeša (Hrvat).

Na federalnom nivou etnički sastav nosioca najvažnijih pravosudnih funkcija još više ide na ruku hrvatskom narodu. Predstavnici tog naroda su na čelu Ustavnog suda FBiH (Vesna Budimir), Tužilaštva FBiH (Zdravko Knežević) i Ministarstva pravde FBiH (Mato Jozić). Jedinu preostalu funkciju, predsjednika Vrhovnog suda FBiH, obnaša Milorad Novković (Srbin).

Procentualno učešće predstavnika konstitutivnih naroda u pravosudnim institucijama također ne odražava procentualno učešće konstitutivnih naroda u ukupnom broju stanovnika. U sudovima na svim nivoima vlasti je popunjeno 956 pozicija. Njih 422 obnašaju Bošnjaci (44,142 posto), 309 Srbi (32,322 posto), 167 Hrvati (17,469 posto), a Ostali 58 (6,067).

Etnički sastav sudija u BiH

Etnički sastav tužitelja u BiH


Etnički sastav sudija u Federaciji BiH


Etnički sastav tužitelja u Federaciji BiH

Zvanični podaci sugeriraju da su Hrvati zaista nejednakopravni u odnosu na ostale narode, prije svega Bošnjake, ali da ta nejednakpravnost ide u njihovu korist. Ukoliko je jednakopravnost konstitutivnih naroda zaista Čovićev cilj, onda vjerujemo da mu neće predstavljati problem odreći se pozicija koje su uglavnom kadrovi njegove stranke “okupirali” u posljednje dvije decenije, ako ništa zbog, kako bi on kazao, relaksiranja odnosa u našoj zemlji.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on whatsapp
WhatsApp

PREPORUKA