Informacija da je Schmidt tražio da se uključi u slučaj Kovačević protiv BiH izazvala je oštre reakcije u javnosti, prije svega stranaka, između ostalih SDA, DF-a i Stranke za BiH, ali i organizacija.
Ured visokog predstavnika (OHR) je, nakon što je ova informacija dospjela u javnost, saopćio da je visoki predstavnik “pristao” da Evropskom sudu za ljudska prava “pruži nezavisne informacije u svojstvu prijatelja suda (Amicus Curiae), kako su visoki predstavnici i ranije činili u mnogim drugim predmetima”.
– Visoki predstavnik ne zauzima stranu nego daje svoj doprinos kao konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi pružio informacije o dejtonskom okviru – dodali su.
Međutim, dokument Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, prema navodima Istrage, demantuje da je Schmidt “pristao”, već se iz njega može zaključiti da je Schmidt sam tražio da se uključi.
Dokument Evropskog suda je 16. septembra upućen advokatskoj kancelariji Blackstone iz Londona, preko koje se Schmidt obratio Sudu.
– Potvrđujem primitak vašeg pisma od 13. septembra 2024, u kojem tražite dopuštenje u ime visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu da intervenirate kao treća strana u postupku pred Sudom u gore navedenom predmetu (Pravilo 44. stavak 3. (a) Poslovnik Suda).
Obavještavam vas da vam je predsjednik Velikog vijeća odobrio, u skladu s pravilom 44. stavkom 3. Poslovnika Suda, da podnesete pisane i usmene podneske Sudu u ime visokog predstavnika. Podnesci se moraju podnijeti na jednom od službenih jezika Suda, engleskom ili francuskom – piše u dokumentu kojeg je potpisao zamjenik registrara Velikog vijeća Johan Calleweart.
Schmidt, piše Istraga, ove sedmice putuje u London da dogovori detalje.