Na skupu “EU budućnost Zapadnog Balkana – Govori istinu moćnima” u organizaciji Fondacije Robert F. Kennedy, Društva zajedničkih vrijednosti Sarajevo i Međunarodnog centra Nizami Ganjavi, obratio se i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Šefik Džaferović, koji je istakao da je Bosna i Hercegovina jedno od najznačajnijih mjesta u svijetu u borbi za ljudska prava.
-Bosna i Hercegovina je bila mjesto najstrašnijeg kršenja ljudskih prava na tlu Evrope, od Drugog svjetskog rata. Nijedna evropska zemlja u svojoj nedavnoj prošlosti nije iskusila ono što je iskusila Bosna i Hercegovina u periodu 1992-1995. O tome najvjernije i najpreciznije svjedoče presude koje su izrekli Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde u Haagu, istakao je Džaferović, te dodao da je trajna misija da se uklone podjele i diskriminacije.
Džaferović je podsjetio da su u Dejtonski mirovni sporazum ugrađeni snažni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava ali da oni, nažalost, nisu do kraja iskorišteni i implementirani, kao i 15 međunarodnih konvencija za zaštitu ljudskih prava, na čelu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te je jasno precizirano da su te konvencije nadređene domaćem zakonodavstvu.
-Na taj način, već samim važećim Ustavom definisana je trasa za njegovu evolutivnu transformaciju, kroz politička i pravna sredstva. To je put usklađivanja Ustava Bosne i Hercegovine sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i drugim međunarodnim standardima, koji zahtijevaju puno poštivanje i zaštitu ljudskih prava – naglašava Džaferović.
Na skupu je Džaferović podsjetio i na institucionalne zloupotrebe u BiH sa ciljem uskraćivanja i negiranja ljudskih prava. Za Džaferovića poštivanje ljudskih prava je ključ za sigurnost i stabilnost Zapadnog Balkana.
-Ključni značaj za sigurnost i stabilnost ima poštivanje ljudskih prava, jer samo tamo gdje imamo poštivanje ljudskih prava i gdje ona nisu narušena možemo računati na dugoročno stabilno i sigurno okruženje – podsjeća Džaferović.
Džaferović je podsjetio i na presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci, Pilav, Zornić i Šlaku:
-Navedenim presudama sveobuhvatno je detektirana disikriminacija u postojećem ustavnopravnom i političkom sistemu BiH, zbog koje svi građani BiH koji nisu pripadnici tri konstitutvna naroda nemaju puna politička prava. Riječ je o odrebama Ustava koje se odnose na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja vrhovnih izvršnih i zakonodavnih tijela. Stoga su neophodne izmjene Ustava BiH kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvarivati svoja politička prava, neovisno o etničkoj ili drugoj pripadnosti, kako to nalaže pravna stečevina Evropske unije.
Jako važan problem, podsjeća Džaferović, jeste i diskriminacija konstitutivnih naroda, za koje smatra da ni oni nisu pošteđeni na onim područjima BiH gdje predstavljaju manjinu:
-Druga sistemska diskriminacija jeste ona prema pripadnicima konstitutivnih naroda na područjima gdje su ti narodi u manjini. To se posebno odnosi na Bošnjake i Hrvate u entitetu Republika Srpska, ali i na Srbe u entitetu Federacija BiH. Poseban vid diskriminacije odnosi se na povratničku populaciju. Primjera je puno. Prije nekoliko dana Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je odluku kojom se naređuje izmještanje nelegalno sagrađene crkve iz dvorišta povratnice Fate Orlović, u Konjević-Polju. Nakon što su institucije entiteta RS godinama odbijale da same zaštite pravo na privatnu imovinu gospođi Orlović, sada je njihova obaveza da to učine, provodeći presudu Evropskog suda za ljudska prava, kazao je Džaferović.
Kao poseban problem, Džaferović je naglasio sistem poznat kao “dvije škole pod jednim krovom”, u kojima se unutar jednog te istog objekta djeca uz primjenu fizičkih barijera, a pod patronatom države, razdvajaju po etničkoj osnovni.
-Takva praksa podsjeća na najteže forme apartheida i rasne segregacije, provođene u Sjedinjenim Američkim Državama ili Južnoafričkoj Republici– istakao je Džaferović.
