Autori: Iliya Jazayeri i Ismaeel Naar
Istog ponedjeljka u kojem je kurdska lokalna vlada provodila referendum o nezavisnosti njihove pokrajine, irački zastupnički parlament u Bagdadu donio je niz snažnih odluka kao odgovor kurdskoj autonomiji na sjeveru. Najznačajnija od tih odluka vezanih za područja konflikta problematizira pitanje eksploatacije nafte u Kirkuku. Ono što ovu pokrajinu čini mnogo važnijom od pokrajina Ninive, Salahuddin i Dijale je to što Kurdi ne žele nezavisnost bez Kirkuka, dok s druge strane Bagdad insistira na tome da ta pokrajina u potpunosti pripada arapskom dijelu Iraka.
Mnogi analiztičari se pribojavaju da bi spor u vezi Kirkuka mogao biti iskra koja će zapaliti vatru rata između Kurda i centralni iračke vlade. Kurdski vođa Masoud Barzani više puta je izjavio da „Kirkuk neće biti napušten“
Jedna od odluka koju su zastupnici izglasali jest i odluka kojom se zahtijeva od iračkog premijera Haidara Abadija da razmjesti iračku vojsku u područja konflikta između Bagdada i Erbila, naročito u području Kirkuka.
Irački parlament također je glasao „za poziv centralnoj iračkoj vladi da uspostavi kontrolu nad naftnim poljima u područjima sukoba tako da oni ostanu pod nadzorom i kontrolom iračkog ministarstva za naftu.“
Kirkuk i demografske promjene
Kurdi su uvijek težili tome da naftom bogati Kirkuk pripoje svojoj regiji i smatraju da to treba biti dio njihove autonomije.
Danas je vrlo teško odrediti etničku pripadnost stanovnika pokrajine Kirkuk, naročito zbog masovnih migracija stanovništva zbog rata koji traje već nekoliko godina. Prema nekim iračkim izvorima, većina domicilnog stanovništva pokrajine Kirkuk su turkmenskog porijekla, ali su mnogi izgubili tragove svog originalnog identiteta zbog kampanje arabizacije koja je u pokrajini provođena u prošlosti, a obuhvatala je arabizaciju kulture kao i prisilno premiještanje stanovništva. Otkako su Sjedinjene Države srušile režim Saddama Husseina, Kurdi insisitiraju na tome da pokrajina Kirkuk pripada njima i da treba ući u sastav njihove autonome oblasti. Kurdi se pozivaju na član 140 iračkog ustava
Kako je Iraku bio potreban konsenzus, američka okupaciona uprava nametnula je usvajanje člana 140 novog iračkog ustava u kojem se nalaže da se 2007. godine provede referendum u Kirkuku i drugim spornim područjima kako bi njihovi stanovnici odlučili kojoj administrativnoj upravi žele pripadati. Međutim, referendum nikad nije proveden. U ratu protiv ISIL-a mnoga sporna područja su zauzele kurdske pešmerge.
Barzani je u više navrata izjavljivao da Kurdistan ne zanimaju irački problemi, te da je vrijeme da Kurdi sami odluče o svojoj sudbini.
Nakon što su Pešmerge preuzele kontrolu nad Kirkukom, Barzani je na zajedničkoj konferenciji za medije u Erbila sa bivšim britanskim ministrom vanjskih poslova Williamom Hagueom izjavio da je „ulaskom snaga Pešmerga u Kirkuk ispunjen član 140. iračkog ustava vezan za sporna područja”.
Kirkuk je jedna od pokrajina u kojoj su se odvijali teški ratni sukobi, ali brojni medijski izvještaji pokazali su da kurdske snage rade ne protjerivanju arapske populacije iz ove pokrajine. Organizacija Human Rights Watch je u novembru 2016. godine potvrdila da su sigurnosne snage iračkog Kurdistana ilegalno razorile čitava arapska sela u područjima koja su osvojili od ISIL-a.
Barzani je ovoj organizaciji izjavio da odbija dopustiti da se Arapi vrate u svoja sela jer je to kurdska pokrajina.
Na sedamdeset dvije stranice izvještaja, ova organizacija za ljudska prava iznijela je informacije o uništavanju velikog broja arapskih kuća u pokrajinama Kirkuk i Niniva u periodu od septembra 2014. do maja 2016., koje su službeno pod autoritetom centralne iračke vlade, ali u stvarnosti ih kontrolira regionalna kurdska vlada nakon što su njihove snage osvojile ovo područje od ISIL-a.
Izvještaj navodi kako su snage Pešmerga na tom području namjerno granatirale kuće koje pripadaju Arapima dok su kuće čiji su vlasnici Kurdi nastojali izbjeći prilikom granatiranja.
Lokalna kurdska vlada smatra da ta pokrajina historijski pripada Kurdima i otvoreno izjavljuju kako imaju namjeru da je integriraju u regiju Kurdistan.
Kurdistan izvozi naftu bez odobrenja Bagdada
U vrijeme mandata iračkog premijera Nurija Malikija, Turska i Irak, uključujući i kurdsku autonomiju, su se značajno zbližili. To je omogućilo Erbilu da izvozi naftu preko Turske, što izaziva negodovanje trenutne iračke vlade na čelu sa Haidarijem Abadijem.
U maju 2016. godine Ministarstvo prirodnih resursa iračkog Kurdistana objavilo je da su „od prošlog aprila kroz tursku luku Gihan izvezli 16,8 miliona barela nafte, a dnevni izvoz nafte kroz Tursku je 563.000 barela nafte.“
Ministarstvo je pojasnilo da je 147.000 barela od toga iz pokrajine Kirkuk, ističući da se izvoz vrši pod kontrolom iračke nacionalne naftne kompanije Sumo.
Pokrajinska vlada izjavila je da je počela izvoziti naftu bez kontrole Bagdada, pravdajući to time što je centralna iračka vlada blokirala usvajanje pokrajinskog budžeta. No, Bagdad to negira i tvrdi da je usvajanje pokrajinskog budžeta suspendirano nakon što je Erbil počeo da izvozi naftu bez kontrole centralne iračke vlade.
Bez obzira na to koja je strana u pravu, nema sumnje da je suspenzija budžeta ozbiljno naštetila ekonomiji kurdske autonomne pokrajine. Erbil smatra naftu svojim najboljim oružjem u suočavanju s ekonomskim izazovima i zato ne želi izgubiti Kirkuk bez obzira na cijenu.
Nafta se koristi kao oružje
Kurdska regija geografski je okružena snagama koje se protive referendumu. Irak, Turska i Iran već su poduzeli mjere kako bi kaznili ovu regiju nakon što je referendum, kako je ranije planirano, proveden u ponedjeljak.
Turska, koja je kurdsku autonomnu regiju podržavala protiv Bagdada, sada toj regiji prijeti da će obustaviti njihov izvoz nafte preko turskog teritorija. Turski predsjednik Redžep Tajjib Erdogan zaprijetio je da će Ankara zavrnuti ventil kurdistanskoj nafti koja prolazi kroz Tursku, kao odgovor na insistiranje kurdskih lidera na provođenju referenduma o nezavisnosti. Erdogan je u ponedjeljak tokom govora na međunarodnoj konferenciji u Istanbulu izjavio: „Da vidimo kako će prodavati sada iračko-kurdsku naftu?! Ventil je u našoj ruci i kad ga mi zatvorimo bit će gotovo!“
Kurdski referendum o secesiji Erdogan smatra nelegalnim i smatra da bi ga trebalo poništiti bez obzira na rezultat, opisujući ga kao oportunističku odluku u borbi za vlast.
Arapi i Turkmeni se protive referendumu
Nema sumnje da je Kirkuk važan Turkmenima, Arapima i Kurdima. U posljednjih nekoliko mjeseci pokrajina je svjedok kontroverzi nakon što je pokrajinski parlament izglasao odluku da na zgradama svojih institucija istakne zastavu Kurdistana. Bagdad i Ankara odluku smatraju neustavnom i smatraju da je to čin provokacije. 14. septembra irački parlament glasao je za smjenu guvernera Kirkuka, Najmiddina Karima, kao odgovor na zahtjev Abadija nakon što je odlučio da njegova pokrajina sudjeluje u kurdskom referendumu. Kurdska skupina u parlamentu odbila je smjenu guvernera, rekavši da je odluku donio „arapski, a ne savezni parlament“. Sa svoje, pak, strane, Pokrajinsko vijeće Kirkuka, čija sjednica je održana uprkos bojkotu arapskih i turkmenskih zastupnika, proglasilo je odluku iračkog parlamenta nelegalnom.
Ipak, Shukhwan Abdullah, predsjednik Klupa kurdskih zastupnika u iračkom parlamentu, kazao je da će u Kirkuku biti proveden i referendum pod monitoringom UN-a, na kojem će stanovništvo birati između pripajanja pokrajine kurdskoj administraciji i ostanka u administrativnim okvirima centralne vlade.
Glavni sekretar Stranke za zaštitu prava Arapa u Kirkuku Hatem al-Tae'i, izjavio je da je arapski stav jasan i da su arapski zastupnici u saveznom parlamentu i pokrajinskom vijeću jasno izrazili taj stav, odbacujući referendum općenito, a posebno u Kirkuku.
Sekretar Turkmenskog nacionalnog pokreta u Kirkuku pozvao je iračku vladu da u pokrajinu pošalje snage iračke vojske za održavanje sigurnosti i mira.
Hoće Kirkuk biti poprište kurdsko-arapskog rata
Usred trenutne krize, ostaje otvoreno pitanje da li će Kirkuk postati poprište arapsko-kurdskog rata, pogotovo nakon što je irački parlament pozvao Abadija da razmjesti iračku vojsku u spornim područjima.
Organizacija Badr, članica koalicije šiijskih ekstremistiških falangi zvanih Hašd, u ponedjeljak je izrazila spremnost za nastavak vojnih operacija, a mnogi promatrači se pitaju je li njihova sljedeća destinacija Kirkuk. Vođa Organizacije, Karim Nuri je u ponedjeljak zaprijetio: „naša sljedeća destinacija biti će Kirkuk i sporna područja okupirana od strane naoružanih skupina koje nisu u skladu sa nalozima vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Haiderija Abadija“, uz napomenu da će „svi potezi biti pod kontrolom iračke države. Mi ćemo provesti ono što zahtijeva glavna komanda oružanih snaga, čiji je Hašd dio”.
Tu su i nepotvrđeni izvještaji o vojnim pokretima nekih šiijskih milicija i vršenju priprema za raspoređivanje na području pokrajine Kirkuk.
Hoće li pokrajina biti svjedok oružanog sukoba između Erbila i Bagdada, pokazat će vrijeme i kretanje oružanih snaga.
Preveo: Abdullah Nasup
