Islamska numizmatika imala je veliki utjecaj na Zapadu. Postojali su brojni vojni, diplomatski i trgovački odnosi muslimana i Zapada od VIII pa sve do XIV stoljeća. Neki od najznačajnijih primjeraka zapadnog novca, koji je u navedenom periodu iskovan, bili su pod jasnim islamskim utjecajem, na širokom području od Engleske do Palestine i od Španije do Rusije
Pripremio: Saladin Kovačević
Michael Broome određuje kao nominalnu težinu Abdul–Melikovog dirhema 2,97 g. Ovako određena težina umajadskog dirhema ne razlikuje se od do sada u naučnim krugovima prihvaćene težine od 2,85 g do 2,97 g, odnosno približne sredine od 2,92 g sa kojom se također barata, a za proces kojim se do iste došlo Stephen Album smatra da nije potpuno istražen.
Amer Sulejmanagić, najpoznatiji bh. numizmatičar, misli da je ovako utvrđena težina umajadskog dirhema pogrešna i da je rezultat pogrešnog tumačenja Ibn Haldunovog izvještaja za koji Tayyib el–Hibri i Michael L. Bates pretpostavljaju da se odnosi na El-Me'munovu slabo dokumentiranu reformu kasnijeg abasidskog dirhema obavljenu 821.– 822. god. (206. A.H.). Bates, ipak, umajadskom dirhemu daje prosječnu težinu od 2,8 g.
Dok je umajadsko-abasidski dirhem proizašao iz sasanidskog dirhema poznatom računicom (20 + 12 + 10) / 3 = 14 qirata iz Ibn el–Esirovog izvještaja (o kojem će kasnije biti riječi), umajadsko-abasidski dinar je napravljen tačno po prosječnoj težini bizantskog solidusa (4,25 g) u odnosu 1:1. Greška kod onih autora koji su izračunali ili prihvatili težinu umajadsko-abasidskog dirhema od 2,97 g je u tome što su je odnosom 10 : 7 izvlačili iz težine dinara (solidusa), oslanjajući se na 150 godina mlađi izvještaj iz El-Mukadime poznatog arapskog historičara i prethodnika moderne historiografije, sociologije i ekonomije Ibn Halduna, i kasnije izvještaje bazirane na njegovom, a ne istim odnosom iz prosječne težine sasanidskog dirhema.
Ibn Haldunov izvještaj glasi: “Znajte da postoji konsenzus (idžma) od početka islama i doba ashaba i tabiina (savremenika Božijeg Poslanika) da je šerijatski dirhem onaj kojega deset teži sedam miskala (težina dinara) zlata… Težina miskala zlata je 72 zrna ječma, tako da je dirhem koji je sedam desetina (7/10) njega (miskala) pedeset zrna i dvije petine zrna (50 2/5). Sve ove mjere su precizno određene konsenzusom.”
Odnos između težina dirhema i dinara bio je 7:10 i prvi je težio 7 / 10 miskala.
Također: “Omer Ibn el-Hattab ustanovio je poznati standardni odnos između njih baziran na njihovim težinama: ‘7 dinara mora biti jednako 10 dirhema.'”
Težinu umajadskog dirhema trebalo je izračunati iz sasanidskog dirhema, koristeći odnos: 20 : (20 + 12 + 10)/3 = 20 : 14 = 10 : 7, gdje je 20 težina jednog sasanidskog dirhema (miskala te vrste – težine), a 14 prosječna težina sasanidskog dirhema u opticaju. Njihova računica mogla bi biti tačna samo u slučaju da je prosječna težina bizantskog solidusa jednaka prosječnoj težini sasanidskog dirhema. Solidus je težio 4,55 g (1/72 rimske funte), a prosječno, po Arapima, 4,25 g; dok je sasanidski dirhem samo prvobitno težio 4,24 g, a kasnije 3,90 g.
Ibn el-Esir kaže: ”…Perzijski dirhemi su svi bili različitih veličina i težina i oni su običavali kovati neke sa težinom od 20 qirata, druge sa težinom od 12 qirata i još ostale sa težinom od 10 qirata i ovo su bile varijacije zvaničnih težina. Kada su se kovali islamski novci, uzete su tri težine zajedno i utvrđeno je da je to 42 qirata i tada je jedna trećina toga (42 qirata) (uzeta) kao standard i to je 14 qirata. I to je napravilo (da je) težina svakih 10 dirhema (jednaka) 7 miskala.”
Iako Michael Broome, u svojoj knjizi A Handbook of Islamic Coins, barata sa težinom dirhema od 2,97 g, konstatira da, za razliku od tadašnjeg zlatnog novca, ova cifra ne izgleda da je u stvarnosti dostignuta kod srebrenih dirhema, te dodaje da je prosječna težina 60 neoštećenih primjeraka prikazanih u katalogu kolekcije Britanskog muzeja kovanih od 79. A.H. do 84. A.H. samo 2,71 g, brojka koja je jako blizu težine unikatnog dirhema iz 79. A.H. koji je kovan bez oznake kovnice i najvjerovatnije predstavlja uzorak po kojem su svi umajadski dirhemi kovani uz dodavanje imena kovnice (kakva je bila standardna procedura pri kovanju zlatnog umajadskog dinara kovanog u Damasku). Pored navedenog, u prilog tvrdnji Amera Sulejmanagića, da je umajadski dirhem težio 2,727 g, ide i postojanje umajadskog staklenog utega sa imenom Abdul-Melika, istog onog vladara koji je i uveo ovaj dirhem, uteg za koji se drži da je mogao predstavljati težinu dirhema, i koji teži tačno 2,73 g.
Pripremljeno prema: Amer Sulejmanagić, Islamski utjecaj na novac Zapada; Numizmatičke vijesti broj 59; Zagreb, 2006.
PROČITAJ JOŠ:
Islamska numizmatika: Sasanidski žrtvenik vatre zamijenjen “Halifom u molitvi”
