Alija Izetbegović bio je euopski muslimanski intelektualac, čije je djelo inspirativno ne samo za dijalog unutar islamske civilazacije, već i za dijalog između civilizacija, poručeno je s današnje promocije Zbornika radova s Međunarodnog simpozija “Srednji put u religiji, kulturi i politici: Misao ravnoteže i umjerenosti u djelu Alije Izetbegovića”, koji je održan u maju 2017. godine
Promotori zbornika, u amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti BiH, bili su Fahrudin Rizvanbegović i Ivo Komšić koji su tokom i nakon agresije na BIH blisko sarađivali s Alijom Izetbegovićem te Admir Mulaosmanović koji je izdao knjigu “Iskušenje opstanka” što govori o životu i djelu Alije Izetbegovića u periodu od 1990.-2000. godine, javlja Anadolu Agency (AA).
Organizator simpozija održanog u maju 2017. godine bio je Muzej Alije Izetbegovića, a organiziran je u povodu 10. godišnjice osnivanja ove ustanove. Direktor ovog muzeja Adnan Žiško istakao je kako je značaj ovog simpozija višestruk te da zbornik radova sadrži vrlo značajne teme.
– U zborniku imamo ukupno 17 naučnih radova koji su u vezi sa srednjim putem u religiji, kulturi i politici Alije Izebegovića. Ovo je neka vrsta uvoda u ozbiljnije razmatranje s naučnog aspekta onoga što je Alija Izetbegović u svojim djelima, svojim idejama i sveukupnom radu. Sigurno je da je danas Alija resurs za bh. društvo, no, ako pogledamo, možemo primijetiti da se taj resurs ne koristi baš najbolje. Stoga želimo da naučnim pristupom, izučajavajući historijske činjenice, imamo jedan dokaz i istinitost o onome što je radio Alija. Svakako da kroz tu prizmu gledamo i u budućnost – istakao je Žiško.
Prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović kazao je kako je djelo, ono što je Alija pisao, inspirativno za današnje generacije, ali, isto tako, i za niz budućih generacija.
– Ono je inspirativno ne samo za BiH, već za dijalog unutar islamske civilazicije, kao i za dijalog između civilizacija. Alija Izetbegović je musliman iz Evrope, on je evropski muslimanski intelektualac. Zbog toga, njegovo djelo prevazilazi okvire ovog prostora i zato je on značajan – rekao je Rizvanbegović.
Rizvanbegović je kazao kako je Izetbegović bio izuzetno kritičan prema dogmatskom konzervatizmu teologa, njihovoj zatvorenosti za mišljenja izvan svoga kruga, baš zato što je islam shvatao i propitivao na onoj liniji koju je započeo Muhammed Igbal, na kojeg se on naslanja.
Drugi promotor zbornika prof.dr. Ivo Komšić naglašava da je Izetbegović u sudbonosnim vremenima po Bosnu i Hercegovinu često bio u “naprosto nepodnošljivim situacijama”, ali da ga je u tako paklenim okolnostima najviše “izvlačila” istinska vjera.
Rano je uvidio razlike između stvarnih vrijednosti islama i prakticiranja, primjećuju autori radova u zborniku te upozoravaju da je vjera ključna u formiranju Izetbegovićeve teze o srednjem putu.
Gotovo svi autori se slažu da Izetbegovićeva teoretska djela nisu ideološki, manifestni politički programi, što smatra i promotor Komišić. Alija je tu samo govorio o teškom položaju muslimana i islama, pa je njegova pozicija bila, dakle, prosvjetiteljska; bio je protiv zaostalosti a za razvoj znanosti, kazao je između ostalog promotor.
– Iz islama i njegove vjere, proizilazi taj njegov srednji put, ta mjera, ravnoteža, data u Kur'anu. Dobar vjernik je onaj koji čini dobro; to je temelj vjere – Komšićeve su riječi, piše Dnevnik.ba.
