Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Poštovani čitaoci, dragi postači!
Želeći da vam uljepšamo ovaj mubarek mjesec ramazan i da vam njegove noći i dani budu ispunjeni što korisnijim sadržajima, odlučili smo da vas upoznamo sa bogatom ramazanskom poviješću, prije svega islamskom ramazanskom poviješću, ali i poslaničkom poviješću općenito, tako što ćemo svakodnevno na našem portalu objavljivati najvažnije događaje koji su se desili u ramazanskim danima kroz povijest.
Naravno, najznačajniji ramazanski događaj, općenito, svakako je objavljivanje Kur'ana, pa je logično da to prvo i spomenemo. U mjesecu ramazanu Muhammed, a.s., poslat je kao posljednji Allahov poslanik, kada mu je došao melek Džibril, a.s., dok je on boravio u pećini na brdu Hira i objavio mu pet prvih ajeta sure El-Alek:
1. Čitaj, u ime Gospodara tvoga Koji stvara,
2. stvara čovjeka od ugruška!
3. Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj,
4. Koji poučava peru,
5. Koji čovjeka poučava onome što ne zna.”
Potvrđuje to i 185. ajet iz sure El-Bekara: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanje dobra od zla.”
21. ramazana
1. Umro Hadžadž ibn Jusuf
Dvadeset prvog ramazana 95. h.g. (9. juna 714. godine po Isau, a.s.) umro je Hadžadž ibn Jusuf es-Sekafi. Jedan od ljudi koji su u potpunosti bili odani emevijskoj dinastiji. U povijesti islama ostao je upamćen po strogosti i okrutnosti prema neistomišljenicima. U isto vrijeme on je ostao upamćen i po svom doprinosu za islamsku državu u vrijeme Emevija: obezbijedio je sigurnost u državi, učestvovao u velikim islamskim osvajanjima i pohodima u to vrijeme, izgradio je grad Vasit, arapski jezik proglasio je službenim jezikom islamske države i uveo je reforme u arapsko pismo koje su se prije svega odnosile na uvođenje dijakritičkih znakova.
2. Umro utemeljitelj Osmanske države, Osman I
Dvadeset i prvog ramazana 1326. godine po Isau, a.s., na ahiret je preselio utemeljitelj Osmanske države, sultan Osman I. Prijestolje Osmanskog carstva nakon Osmana I, preuzeo je njegov sin Orhan.
3. Ubijen šejh Ferhan Sa'di
Dvadeset i prvog ramazana 1936. godine, ubijen je jedan od vođa palestinskog džihada protiv englesko-cionističkog okupatora. Rođen je 1860. godine. Kada je 1929. godine započela revolucija protiv okupatora, on je stao na čelo jedne mudžahidske skupine koja se borila za oslobođenje Palestine. Učestovavao je u mnogim bitkama protiv Engleza i cionista, sve dok ga okupatorske snage nisu zarobile i strpale u zatvor u Akki u kojem je proveo tri godine. Čim je izašao iz zatvora odmah se priključio oslobodilačkom pokretu šejha Izudina Kasama u Hifi. Učestvovao je u akciji palestinskih revolucionara 1936. godine kada je poginuo komandant Izudin Kassam. Nakon pogibije Izudina Kassama, englesko-cionistička okupatorska vlast je neprestalno špijunirala i pratila šejha Ferhana i na kraju im je pošlo za rukom da ga ponovo zarobe. Osudili su ga na smrt vješanjem, a presudu su izvršili dvadeset i prvog ramazana, odnosno 22. novembra 1937. godine po Isau, a.s. Tako je neustrašivi mudžahid, šejh Ferhan Sa'di preselio na ahiret kao postač.
22. ramazana
1. Umro Ibn Asbeg – imam i kadija u Kordovi
Dvadeset i drugog ramazana 536. h.g. (1141. godine po Isau, a.s.) umro je kordovski kadija, imam i poznati alim Muhamed ibn Asbeg el-Ezdi. Vršio je dužnost sudije u Kordovi zajedno sa svojim šejhom Ebu Velidom ibn Rušdom i predsjedavao je institucijom šure. Bio je i glavni imam u velikoj kordovskoj džamiji i na toj dužnosti ga je i smrt zatekla.
4. Počeli radovi na prokopavanju Sueskog kanala
Dvadeset i drugog ramazana 1275. h.g. (25. aprila 1859. godine po Isau, a.s.) započelo je prokopavanje Sueskog kanala koji je trebao povezati Sredozemno more sa Crvenim morem. Prokopavanje je trajalo deset i pol godina, a u radovima je učestvovalo 1,5 miliona egipatskih seljaka. Od toga je, u toku iskopavanja kanala, od kolere umrlo 125.000 radnika. Oko 1.600 deva je svaki dan korišteno za obezbjeđivanje pitke vode radnicima. Kanal je dug 163 km i otvoren je 19. novembra 1869. godine.
