Povodom obilježavanja Dana bijelih traka, u Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida 1992. – 1995. otvorena je izložba fotografija nastalih tokom ekshumacija u različitim masovnim grobnicama u Krajini, uključujući i Tomašicu u Prijedoru, prenosi Anadolu Agency (AA).
U okviru izložbe “Kad je vrijeme stalo”, prikazani su satovi i drugi lični predmeti pronađeni u masovnoj grobnici Tomašica, ali i drugim grobnicama s područja Prijedora i Sanskog Mosta među kojima Bišćani – Sredice, Bešlagića mlin, Donji Kamengrad – Lučica.
Izložba autora Muje Begića, koji se preko dva desetljeća bavi istraživanjem zločina protiv čovječnosti i akademskog produkt dizajnera Edisa Vojića građani će moći pogledati u Muzeju u naredna tri dana.
-Ovdje su satovi ne samo iz Tomašice nego iz više grobnica. Nastali su kao rezultat ekshumacija, obdukacija i identifikacija posmrtnih ostataka žrtava s područja Bosanske Krajine. Međutim, ona može biti univerzalna za bilo koji prostor i bilo gdje – pojasnio je Begić.
Za izložbu su se odlučili, kako je kazao, s ciljem pokazivanja da vrijeme nije stalo. Također, istakao je, na ovaj način žele pokazati da žrtve neće biti zaboravljene.
-Tu smo da odamo dužno poštovanje i kažemo da mi nemamo pravo da zaboravimo nevino ubijene žrtve. Satovi simboliziraju trenutak i većina tih satova, koje smo pronašli prilikom ekshumacija, su stali u vrijeme kada su ubijeni. U procesu ekshumacija smo imali trenutaka kada smo satove, prilikom pronalaska, malo protresli i oni su počeli raditi. Zapravo, to je bio motiv za ovu izložbu, da kažemo da vrijeme za žrtve ne može stati i da mi imamo obavezu da ih se sjećamo – poručio je Begić.
Govoreći o dugogodišnjem radu na ekshumacijama Begić je naglasio da se emocije u potpunosti ne mogu isključiti.
-Najteže pada neizvjesnost s kojom otvaramo grobnicu. Svaki novi pronalazak žrtava daje nam i novi motiv da možemo porodicama ponuditi barem posmrtne ostatke žrtava. Godinama se vežemo za porodice žrtava i za određene žrtve – kazao je Begić navodeći da njima, koji rade na ekshumacijama, najteže pada pronalaz djece.
Jedan od organizatora formiranja Muzeja Jasmin Mešković, inače, predsjednik Saveza logoraša u BiH, koji godinama radi s timom od desetak ljudi širom zemlje na prikupljanju izjava, predmeta svjedočenja i fotografija te svega onoga što može služiti dokumentiranju ratnih zločina i genocida od 1992. do 1995. godine, ukazao je na značaj obilježavanja 31. maja – Dana bijelih traka.
-Dan kad je nesrpsko stanovništvo u Prijedoru, naredbom Kriznog štaba i srpskih vojnih formacija, morali nositi bijele trake na rukavima. Morali su svoje prozore i kuće obilježavati sa bijelim čaršafima – podsjetio je Mešković.
Istakao je da Muzej svakodnevno, ne samo povodom 31. maja, ističe bijele trake, na njima se pišu poruke mira, istine, suživota.
-Odlučili smo danas posvetimo pažnju satovima koji su simbol smrti, koji u ovom muzeju nastoje biti simbol života. Nastojimo prenijeti poruku da vrijeme, stalo sa satovima, i dalje teče. Naša je poruka da više nikada ne pronalazimo satove u amsovnim grobnicama – pojasnio je Mešković.
Ukazao je i na značaj preseljenja prostorija Muzeja, zahvaljujući rukovodstvu općine Stari Grad. Na današnjem otvaranju izložbe bio je i predsjedavajući Općinskog vijeća Stari Grad Jusuf Pušina, koji je kazao, da je ovo trenutak kada emocije nadilaze razum.
-Mislim da je država morala mnogo ranije da se pobrine o Muzeju sa ovakvim postavkama. Ovo je Muzej koji opominje, podsjeća i koji kazuje šta se može dogoditi u datom trenutku – rekao je Pušina.
Izložba je već ranije bila postavljena u Historijskom muzeju BiH, u Mostaru, Zagrebu, Bihaću, Cazinu. U pripremi je postavljanje izložbe i u drugim gradovima.
Izvor: Anadolija
