SAFF

Izvještaj Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije Vijeća Evrop: Hrvati sve više mrze

Facebook
Twitter
WhatsApp

U javnom diskursu u Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje, upozorava se u novom izvještaju Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije Vijeća Evrope (ECRI).

Izvještaju, koje analizira zakonski okvir, rasistički govor mržnje, nasilje i politike integracije, upozorava na jačanje nacionalizma, posebno među mladima, i to često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima.

Izvještaj je pripremljen nakon posjete ECRI-ja Hrvatskoj u aprilu 2017., a odnosi se na razdoblje do 7. decembra 2017. Riječ je o petom izvještaju te vrste.

– Rasistički i netolerantni govor mržnje u javnom diskursu eskalira. Sve više jača nacionalizam, posebno među mladima, uglavnom u obliku veličanja fašističkog ustaškog režima. U regionalnim medijima i na internetu uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. Događaju se i fizički napadi na te skupine kao i na njihovu imovinu – kaže se u sažetku izvještaja.

ECRI kritizira neadekvatan odgovor hrvatskih vlasti na takvo jačanje netolerancije jer se često ne smatra krivičnim djelom, a većina slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaj.

Premda ECRI hvali poboljšanu zakonsku zaštitu od govora mržnje, zahvaljujući izmjenama Krivičnog zakona, koji uključuje novu odredbu o kriminalizaciji nasilnog ponašanja na javnim mjestima i kažnjava osnivanje ili vođenje skupina koje promoviraju rasizam, ističe i da se propisi protiv mržnje rijetko primjenjuju, a kao razlog za to navode se neznanje i nestručnost tijela za provedbu zakona i pravosudnih tijela.

– Odgovori hrvatskih vlasti na te incidente ne mogu se smatrati u potpunosti primjerenima. Vlasti rijetko upućuju bilo kakve poruke protiv govora mržnje. Krivični progon lako se odbacuje i većina slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretiraju se kao prekršaji. (…) Odredbe o rasističkoj motivaciji kao otežavajućoj okolnosti također se rijetko primjenjuju zbog manjka znanja i stručnosti u pravosuđu u prepoznavanju govora mržnje – kaže se u izvještaju.

Index.hr

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA