SAFF

Jahić: U BiH većinski narod ne može učiti na svom jeziku

Facebook
Twitter
WhatsApp

Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti zalaže se za institucionalnu zaštitu bosanskog jezika u Bosni i Hercegovini. To je osnovna poruka koja proizilazi iz tribine održane u Sarajevu u organizaciji te akademije o temi “Prostorna, državna i etnička odrednica bosanskog jezika”.

Po riječima jednog od uvodničara, akademika Dževada Jahića, ono što društvo može učiniti jeste podrška naučnom istraživanju bosanskog jezika i zakonskoj zaštiti jezičkog naslijeđa. Akademik Jahić bio gost u emisiji Novi dan na televiziji N1.

Jedni tvrde da bosanski jezik ne postoji, drugi to negiraju…

Pitanje postoji li bosanski jezik je apsurdno. Da li postoji srpski jezik, da li postoji hrvatski. Ako ćemo polaziti od toga, onda ćemo biti vrlo neozbiljni. To se svodi onda na to da li postoji historija ili ne“, rekao je Jahić.

Gost jutarnjeg programa N1 televizije je kazao da “institucije koje se zalažu da se uspostavi red, na šta je država zakonski obavezna da zaštiti jezik ili jezike, jeste odraz našeg patološkog stanja u kojem se nalazimo kao društvo”.

Naravno da se institucija Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti zalaže da se stvari postave na svoje mjesto. Pošto smo naučna institucija nećemo uzaludno trošiti vrijeme dokazujući da historija postoji. Mi smo dužni da je proučavamo i podučavamo. Svaka naučna istina traži puteve da ispliva na površinu“, kazao je Jahić.

U 2017. godini se diskutuje o tome, a prvi poznati rječnik bosanskog jezika napisan je 1626. godine, a štampan je 1631. godine. Bosanski jezik se sastoji iz pet dijalekata.

Jezik koji se formirao na prostoru Bosne, štokavskog narječja, pa novoštokvaskog narječja, koji je u 19. stoljeću bio dio utvrđivanja dijalekatske baze izdignuta na nivo jezika koji se nazivao srpsko-hrvatski.  Mi imamo odstupnicu od književnosti. Bosanska književnost se razvija 5-6 stoljeća. Srpsko-hrvatski je potiskivao znanje o tom identitetu“, rekao je Jahić i dodao da je škola mjesto gdje će se vratiti ono što jeste kulturno naslijeđe jednog naroda.

Šta znači sistemska zaštite jezika u zemlji koja ima neuređen sistem?

BiH kao država mora poštovati ono što ona jeste i poštovati svoje narode koji žive u njoj i čija je ona država. 52% građana su se izjasnili kao korisnici bosanskog jezika. Civilizirana država je dužna zaštititi kulturnu slobodu tih državljana. Gledajući sa strane, kao pojedinac, nadam se ili radikalnijoj promjeni političke situacije ili da dođu nove političke snage i da vrate sve ono što je civilizirano društvo“, izjavio je akademik Jahić.

Šta je jezički identitet i možemo li se pozivati na njega u BiH?

Identitet postoji, ali druge struje, zbivanja i varke koje se nameću poput ideoloških i političkih ometaju da se taj identitet iskaže na civiliziran i naučno utemljen način“, odgovorio je gost Novog dana.

U Mostaru, naprimjer, bosanskog jezika gotovo i nema u institucionalnom smislu, naročito na akademskom nivou. U Bosni i Hercegovini još uvijek postoje dvije škole pod jednim krovom. Kakva je budućnost jezika ukoliko se sistemski ne zaštiti?

Tu su lukavo promijenjene teze. Jezik nije uzrok, već je posljedica. Bosanski jezik ne može biti uzrok da djeca u jednu školu ulaze sa dvije strane.  Interesantno da se u medijima postavljaju stalno ista pitanja, a niko ne pita pitanje kako je moguće da u 21. stoljeću narod koji je većinski i govori većinski jezik nema pravo da uči na svom vlastitom jeziku u jednom dijelu svoje zemlje. Nauka nigdje ne traži da se djeca razdvajaju“, zaključio je Dževad Jahić.

Izvor: N1

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA